Da li su neki pojedinci skloniji prženoj hrani i povećanoj masi?

Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako je u posljednjih 30 godina došlo do značajnog povećanja broja pretilih osoba. Objašnjavaju kako su razlozi industrijalizacija i urbanizacija koji su doveli do promjene stavova i tradicionalnih obrazaca ponašanja povezanih uz prehrambene navike. No, da li se genetička komponenta u kompleksnoj priči povezanoj uz pretilost previdjela?

Zanimljiva engleska studija ispitvala je da li su neki pojedinci skloniji pretilosti te kako unos pržene hrane utječe na njihov indeks tjelesne mase. Provedena je analiza podataka 37 428 muškaraca i žena dobivenih putem anketa o učestalosti konzumacije hrane, posebice pržene, te ispitivanjem 32 različita genetička čimbenika koji mogu biti povezani s pretilosti. Uzeti su u obzir i indeks tjelesne mase i životne navike pojedinaca te je izračunati genetski rizik od pretilosti.

Rezultati su pokazali kako se unosom pržene hrane 4 ili više puta tjedno povećava rizik od nakupljanja kilograma. Taj rizik se prvenstveno očitovao na način da se u osoba s povećanim genetskim predispozicijama za pretilost dodatno povećava njihov indeks tjelesne mase i to za 1 kg/m2 u muškaraca i 0,7 kg/m2 u žena. Usporedbe radi, jednaki unos pržene hrane, je u osoba s niskim genetskim predispozicijama za pretilost doveo do povećanja indeksa tjelesne mase od 0,4 kg/m2 u muškaraca te 0,5 kg/m2 u žena.
Autori studije zaključili su kako genetsku komponentu svakako valja uzeti u obzir, no ističu kako vjeruju da se manjim unosom takve vrste hrane može smanjiti rizik od pretilosti. Daljnjim istraživanjem potrebno je ustanoviti točnu povezanost između gena i unosa pržene hrane.

Izvor: British Medical Journal