Crijevna mikroflora

U posljednje doba sve smo više svjesni povezanosti bolesti probavnog sustava i patogenih bakterija koje nastanjuju naša crijeva. Manje je poznata uloga «dobrih» ili probiotičkih bakterija na ravnotežu crijevne mikroflore, a time i na cjelokupno zdravlje čovjeka.
Često zaboravljamo da je crijevo najveći imunosni organ. Upravo zbog toga, dobar odnos prema probavnom sustavu od velike je važnosti za zdravlje. Uloga tankog i debelog crijeva u procesu probave sastoji se uglavnom u apsorpciji nutrijenata, uklanjanju otrova i otpadnih tvari, te sintezi nekih vitamina, koju provode spomenute «dobre» bakterije.
U našim crijevima živi oko milijun bakterija, a poremećaj njihove ravnoteže može izazvati zdravstvene smetnje poput neprobavljivosti, diareje, te smanjene funkcije imunosnog sustava. Stres, neuravnotežena prehrana, neki lijekovi (posebice antibiotici) i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore. Disbalans intestinalne mikroflore očituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama što može rezultirati autoimunološkim bolestima i gastrointestinalnim poremećajima koji utječu na zdravlje cijelog organizma.
Donedavno je uloga debelog crijeva u održanju zdravlja čovjeka podcjenjivana, a danas se sve više ističe važnost mikroflore debelog crijeva na cjelokupan zdravstveni status.
Bakterije i zdravlje crijeva
Odrasla osoba nosi u sebi veliki broj crijevnih bakterija, a godišnje putem fecesa izbaci količinu bakterija koja je jednaka njegovoj tjelesnoj masi. Neke bakterije, poput onih iz sojeva Lactobacillus i Bifidobacterium, imaju povoljan učinak na zdravlje kada se unose putem hrane ili dodataka hrani. Ova postavka dokazana je u velikom broju znanstvenih istraživanja, a najviše pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (ili kraće LGG).
Istodobno s razvojem znanstvenih spoznaja o korisnim učincima probiotika, prehrambena industrija razvijala je proizvode koji sadrže «dobre» bakterije. Tako se danas na policama trgovina susrećemo s cijelim nizom proizvoda koji sadrže probiotike. Najpoznatiji probiotički proizvod je dobri stari jogurt, ali i čitav niz drugih fermentiranih mliječnih proizvoda. Danas se probiotici dodaju mlijeku i siru, ali i dojenačkim formulama, te sportskim napitcima. Probiotici su dostupni i u liofiliziranom obliku u kapsulama. Za razliku od antibiotika, koji nerijetko neselektivno potiskuju rast i aktivnost bakterija (i poželjnih i nepoželjnih), probiotici su «dobre bakterije» koje se bore protiv «loših bakterija».

Rast i aktivnost probiotika pospješuju prebiotici, neprobavljiva vlakna, topljiva u vodi, porijeklom iz bilja, koja probiotici koriste kao hranu. Prebiotici stižu u debelo crijevo nepromijenjeni i tamo podliježu potpunoj fermentaciji od strane selekcioniranih bakterija, a produkti anaerobne fermentacije su bakterijska biomasa, plinovi, te kratkolančane masne kiseline (octena, propionska i maslačna) te mliječna kiselina. Time dolazi do sniženja pH u debelom crijevu, a spomenute karboksilne kiseline odgovorne su za brojne pozitivne utjecaje na lokalno i sustavno zdravlje čovjeka. Rezultati brojnih studija ukazuju na efekt povećane bioraspoloživosti, odnosno apsorpcije minerala, osobito kalcija i magnezija. Stoga se povoljna intestinalna ravnoteža povezuje i sa zaštitom od osteoporoze.
Utvrđeni i dobro dokumentirani učinci probiotika su:
* manja učestalost i kraće trajanje proljeva (primjerice u hospitalizirane djece) vezanih uz infekciju bakterijom Clostridium difficile, infekciju rota-virusom, te manja učestalost putničkih proljeva
* smanjenje razine nepoželjnih probavnih nusproizvoda (nepoželjnih metabolita)
* smanjenje razine spojeva koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva
Razmatraju se i potencijalni pozitivni učinci na alergije, konstipaciju, sindrom iritabilnog kolona, te povoljan učinak na razinu kolesterola. Znanstvenici nisu posve sigurni u mehanizam kojim ove bakterije snižavaju razinu masnoća u ljudskom organizmu. Ipak, brojne su studije pokazale da bakterije iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium snižavaju razinu kolesterola u osoba u kojih je povišen. Dva su potencijalna mehanizma kojim probiotici djeluju; ili se radi o pojačanoj intestinalnoj apsorpciji i izlučivanju iz organizma ili se radi o smanjenom skladištenju u jetri.
Prema do sada provedenim studijama, probioticima se pripisuju povoljna djelovanja na tri čimbenika rizika koji uzrokuju bolesti srca; sniženje razine kolesterola, sniženje visokog krvnog tlaka i sniženje razine triglicerida.

Darija Vranešić, dipl.ing.