Znanstvenici sa Sveučilišta u Oregonu otkrili su važnu poveznicu između imunosnog sustava, crijevne mikrobiote i metabolizma ugljikohidrata. Ustanovili su da loša komunikacija između spomenutih sustava i procesa može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
U svom istraživanju znanstvenici su utvrdili važne uloge različitih bakterija, a otkrivena je i uloga crijevne bakterije Akkermansia muciniphila pri reguliranju metabolizma ugljikohidrata.
Rezultati ovakvih istraživanja pokazuju nam kako različiti organski sustavi i procesi u organizmu sisavaca mogu utjecati jedni na druge na načine za koje se prethodno nije ni znalo. Tako je i naš imunosni sustav blisko povezan s drugim metaboličkim funkcijama s kojima komunicira uz pomoć mikroorganizama.
Jedan imunosni medijator, protein zvan IFN-y, pomaže u borbi protiv određenih patogena i infekcija, no smanjenje njegove razine može dovesti do poboljšanja metabolizma ugljikohidrata.
Istraživanje je pokazalo da su miševi s niskom razinom proteina IFN-y imali visoku razinu crijevne bakterije (A. muciniphila) i poboljšanu toleranciju na glukozu. Kod povećanja razine proteina IFN-y smanjila se koncentracija crijevne bakterije, kao i tolerancija na glukozu.
Slično je opaženo i kod sportaša koji imaju visoku koncentraciju crijevne bakterije. U istraživanju je utvrđeno da su imunosni sustav i metabolizam ugljikohidrata, za koje se prethodno vjerovalo da djeluju odvojeno, zapravo usko povezani, a most između njih gradi spomenuta crijevna bakterija.
Zasigurno postoji mnogo više bakterija koje sudjeluju u procesu komunikacije i kontroliranju metabolizma. U crijevima se nalaze tisuće mikroorganizama koji funkcioniraju poput samostalnog organa, a to nas samo upozorava na važnost zdravlja crijevne mikrobiote. No komunikacija putem bakterija samo je jedan od mnogo složenih ljudskih sustava pa je za zdravlje organizma još uvijek vrlo bitno pravilno se hraniti i baviti tjelovježbom te kontrolirati tjelesnu masu.
Izvor: Nature Communications
