Zašto imamo potrebu konzumirati hranu danju, a ne noću? Australski znanstvenici su istraživali kako nam je reguliran unos hrane tijekom 24 sata. Naime, upravo su živci želudca ti koji signaliziraju mozgu kada smo siti ili gladni.
Znanstvenici su odlučili provesti istraživanje na životinjskom modelu (miševi) jer se rezultati studije mogu direktno primjeniti i na funkcioniranje čovjekova organizma. Rezultati studije pokazali su kako živci želudca poput sata koordiniraju unos hrane. Naime, cirkardijski sat omogućava prilagođavanje fizioloških potreba organizma izmjeni dana i noći. Na taj način djeluju i živci koji inerviraju želudac.
Ova zanimljiva studija potvrdila je kako su tijekom dana živci želudca najmanje osjetljivi na sitost što dovodi do povećanog unosa hrane tijekom dana dok tijekom noći dolazi do suprotnog učinka. Time se osigurava da u situacijama povećanih energetskih potreba organizam dobiva sve što mu je potrebno za normalno funkcioniranje. Ciklus se ponavlja svakih 24 sata, djelujući poput cirkardijskog sata, koordinirajući i osiguravajući sve potrebe za hranom.
Izvor: The Journal of Neuroscience
Komentari
Povezani članci
Učinak cimeta na snižavanje razine glukoze u krvi
Kako rezistentni škrob može pomoći u gubitku kilograma?
Folna kiselina može smanjiti rizik od autizma kod potomaka
Nova studija potvrđuje učinkovitost dodatka prehrani u smanjenju ponovljenih infekcija mokraćnog sustava
Učinak konzumacije brusnice na rizik od kardiovaskularnih bolesti i regulaciju glukoze
Probiotici kao potencijalna podrška za kvalitetan san
Kako poboljšati probavljivost i bioraspoloživost biljnih proteina?
Unose li sportaši starije dobi sve potrebne nutrijente?
Zašto je važna individualna doza prenatalnog dodatka željeza?
Otkrivanje antioksidativne moći ekstrakta lista masline u uvjetima suše
Ligilactobacillus salivarius kao novi saveznik za zaštitu crijeva
Mršavljenje uz pomoć bijelog gloga i unšiu mandarine: otkrijte kako ekstrakti ovih biljaka potiču gubitak kilograma
Mogu li probiotici pomoći kod bolesti respiratornog sustava?
Novi dokazi o utjecaju sladića na krvni tlak
Antimikrobna aktivnost spojeva dragoljuba i potencijalni utjecaj na crijevnu mikrobiotu
