Cirkadijalni ritam kao zaštita od Alzheimerove bolesti

Cirkadijalni ili dnevni ritam izmjena je određenih bioloških promjena ili procesa, koji se odvijaju u našem organizmu unutar jednog dana, odnosno 24 sata, a odnose se na procese spavanja i budnosti, promjene tjelesne temperature, promjene krvnog tlaka, imunološki odgovor, razinu određenih hormona i slično. Rad cirkadijalnog ritma usklađen je s izmjenama dana i noći pa se zato, prema cirkadijalnom ritmu, budimo ujutro, a spavamo noću, tjelesna temperatura nam je najniža u ranim jutarnjim satima, a najviša u kasnim popodnevnim satima itd.

Kako bi se rad cirkadijalnog ritma uskladio s izmjenama dana i noći potrebni su mehanizmi unutar našeg organizma, koji bi svime upravljali, a nazivaju se biološkim satovima. Ukoliko se rad cirkadijalnog ritma poremeti, utoliko može doći do razvoja raznih bolesti poput dijabetesa, karcinoma i Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova je bolest neurodegenerativna bolest koja nastaje kao posljedica nakupljanja plaka u mozgu. Naime, plak u mozgu zapravo su nakupine proteina amiloid-beta 42 (AB42). Nakon što dođe do nakupljanja plaka, imunološke stanice, tzv. makrofagi ili mikroglija stanice, traže i uništavaju taj neželjeni sadržaj procesom koji se naziva fagocitoza. Prethodna istraživanja pokazala su kako imunološke stanice ovise o cirkadijalnom ritmu. Također, uočeno je kako se na površini imunoloških stanica vežu dva proteoglikana (proteini na koje su vezani šećeri), za koje je poznato da imaju ulogu u uništavanju plaka. Stoga se postavlja pitanje mogu li ta dva proteoglikana na imunološkim stanicama biti poveznica između cirkadijalnog ritma i Alzheimerove bolesti, što je ujedno i istraživačko pitanje ove studije.

Naime, rezultati istraživanja pokazali su kako je uništenje plaka u mozgu bilo najuspješnije kada su razine proteoglikana na površini imunoloških stanica bile najniže, što bi značilo da proteoglikani na površini imunoloških stanica ometaju zaštitno djelovanje imunoloških stanica. Važno je naglasiti kako su uočene promjene bile usklađene sa zdravim cirkadijalnim ritmom.

Stoga, autori ove studije naglašavaju važnost održavanja cirkadijalnog ritma u sprječavanju oštećenja mozga, a kao preporuku za navedeno navode zdrave navike spavanja, odnosno redovit san.

Izvor: PLOS Genetics