S ciljem poboljšanja zdravlja i kvalitete prehrane, često se preporučuje smanjenje unosa zasićenih masti. Međutim, nova analiza pokazala je kako mnogi pojedinci zasićene masti u prehrani zamjenjuju s hranom koja ne donosi zdravstvene koristi.
U analizi su bili obrađeni podaci o prehrambenim navikama preko 127 000 odraslih žena i muškaraca koji su bili prikupljeni u dvama opsežnim američkim istraživanjima. Istraživanja su trajala 24, odnosno, 30 godina, a prehrana ispitanika, kao i zdravstveno stanje, bila je procjenjivana svake 2-4 godine.
Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su smanjili unos zasićenih masti, uglavnom povećali unos ugljikohidrata slabije kvalitete, poput onih iz bijelog kruha, krumpira i dodanih šećera. Inače, smanjenje unosa zasićenih masti povezano je s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, no njihova zamjena s rafiniranim ugljikohidratima nije pokazala ovaj poželjan učinak.
S druge strane, zamjena zasićenih masti s ugljikohidratima iz cjelovitih žitarica povezana je s 9 % nižim rizikom od koronarne bolesti srca, a još povoljniji učinak primijećen je kod zamjene zasićenih masti s onim nezasićenima – čak 15-25 % niži rizik.
Dakle, osim smanjenja unosa mesa i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti te pržene hrane, trebalo bi pripaziti na viši unos biljnih ulja, orašastih plodova i sjemenki te proizvoda od cjelovitih žitarica.
Izvor: Journal of the American College of Cardiology