Candida albicans može iz crijeva otputovati do mozga

Znanstvenici su u svom istraživanju koristili model miša zaražen gljivicom Candida albicans. Ova gljivica ne može izazvati ozbiljnu bolest, no može utjecati na funkciju mozga. C. albicans ubrizgali su u miševe te promatrali kako prelazi krvno-moždanu granicu. Utvrdili su da je C. albicans u mozgu potaknula aktivnost imunoloških stanica mikroglija.

Stanice su se hranile ovom gljivicom i na taj način proizvele molekule koje su sudjelovale u upalnom odgovoru te pohranjivanju gljivica u granule. Znanstvenici su to nazvali glijalnim granulomom uzrokovanim gljivicama.

Procijenjeno je i pamćenje zdravih i inficiranih miševa te je utvrđeno slabljenje prostorne memorije miševa zaraženih kvascem. Miševima se pamćenje popravilo 10 dana nakon izlječenja infekcije. Međutim, mikroglija je ostala aktivna, a granulom prisutan još najmanje 21 dan.

Kako se granulom stvarao, oko njega se nakupljao amiloidni prekursorski protein (APP), a oko gljivice unutar granuloma beta-amiloidne molekule. Upravo se te molekule inače nalaze u plaku karakterističnom za Alzheimerovu bolest.

Ovi su rezultati potaknuli znanstvenike da razmisle i o mogućnosti da su u razvoj pojedinih neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove, Parkinsonove ili multiple skleroze možda uključene gljivice. U tijeku su daljnja istraživanja.

Izvor: Nature Communications