U budućnosti ćemo planirati prehranu s obzirom na vrstu bakterija koje nosimo u crijevima

Mikroorganizama je toliko puno da su nadmašili broj naših ljudskih stanica, a njihov genetski materijal je 200 puta brojniji od našeg ljudskog. Hrana utječe na broj i vrstu mikroorganizama u našim crijevima, a različite vrste povezane su s različitim ulogama u našem organizmu, primjerice mogu se povezivati s upalnim procesima, hormonalnim ili kardiovaskularnim funkcijama u organizmu.

Ruski znanstvenici su se u novom istraživanju bavili temom utjecaja fermentirane hrane na mikrobiotu. U istraživanju je sudjelovalo 150 zdravih ispitanika koji su tijekom 30 dana ujutro i navečer unosili po 125 ml jogurta obogaćenog probioticima Bifidobacterium animalis subsp. Lactic BB-12. Metagenom odnosno genetski materijal mikrobiote svakog ispitanika analiziran je na početku i na kraju istraživanja.

Rezultati su pokazali kako je kod ispitanika došlo do promjene omjera različitih bakterija poglavito roda Bifidobacterium, ali i Adlercreutzia equolifaciens i Slackia isoflavoniconvertens.

Na funkcionalnoj razini, otkriveno je kako je uslijed unosa fermentirane hrane došlo do bolje razgradnje laktoze i sinteze aminokiselina, kao i nižeg potencijala za sintezu lipopolisaharida. Zabilježen je i porast Actinobacteria koje pretvaraju laktozu u laktat, te u crijevima djeluju blagotvorno na način da sudjeluju u metabolizmu komponenata hrane čime raste njihov antioksidativni kapacitet. Intenzitet promjena u mikrobioti je ovisio o početnom stanju, no promjene su kod svakog ispitanika bile pozitivne.

Za razliku od planiranja prehrane prema krvnim grupama, koja se pokazala kao znanstveno neutemeljena metoda, metoda planiranja prehrane s obzirom na sastav mikrobiote apsolutno ima smisla, te je izgledno kako ćemo u budućnosti planirati prehranu s obzirom na to koje bakterije žive u nama, a probiotici i fermentirana hrana će u tome igrati veliku ulogu.

Izvor: Nutrients