Bolesti srca i krvnih žila glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj

Povećan kolesterol u krvi, nezdrava prehrana, povišen krvni tlak, pušenje i tjelesna neaktivnost najvažniji uzroci bolesti srca i krvnih žila – Kardiovaskularne bolesti mogu se predvidjeti i spriječiti – Zdrave životne navike usvajaju se već u djetinjstvu

Bolesti srca i krvnih žila – kardiovaskularne bolesti – predstavljaju "ubojicu broj jedan" suvremenoga čovjeka. Među najopasnijim su bolestima srca i krvnih žila, koje su i glavni uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, srčani udar, moždani udar, koronarna bolest srca (aterosklerotska suženja koronarnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić krvlju) i ishemijska bolest srca kao poremećaj protoka arterijske krvi kroz srčano tkivo.

Prof. dr. Željko Reiner, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb te jedan od vodećih liječnika za bolesti srca i krvnih žila, ističe zabrinjavajući podatak da je u Hrvatskoj svaka druga smrt prouzročena upravo kardiovaskularnim bolestima. Prema njegovim riječima, glavni je čimbenik rizika nastanka bolesti srca i krvnih žila povećana koncentracija kolesterola u krvi. Kolesterol u krvi, osim lijekovima, može se smanjiti i odgovarajućom prehranom. Ona ponajprije podrazumijeva hranu siromašnu masnoćama, a danas se u terapiji povišenih masnoća u krvi rabe i različiti sastojci prehrane koji bitno utječu na smanjenje kolesterola u krvi. Zna se da ne postoji „prenizak“ kolesterol, a poželjne vrijednosti ukupnog kolesterola u krvi su manje od 5 mmol/L. Ostali rizični čimbenici koji pridonose visokoj stopi smrtnosti od krvožilnih bolesti su pretilost, nezdrava prehrana, pušenje, povišen krvni tlak i nedostatak tjelesne aktivnosti.

Upravo je poznavanje čimbenika rizika iznimno važno kako bi se djelovanjem na njih smanjio broj oboljelih u Hrvatskoj. Međutim, spoznaja o postojanju niza čimbenika kardiovaskularnog rizika ne umanjuje važnost povećane koncentracije kolesterola u krvi kao najvažnijeg i najopasnijeg čimbenika rizika.

Najvažniju ulogu u prevenciji krvožilnih bolesti, slažu se svi vodeći svjetski liječnici i prof. Željko Reiner, ima upravo svaki pojedinac. Premda se pogrešno misli da je riječ o bolestima od kojih obolijevaju i umiru u pravilu starije dobne skupine, od presudne je važnosti shvatiti kako se ključni patološki poremećaji (npr. ateroskleroza), rizični čimbenici (pušenje, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost) i bolesti (povišen kolesterol, krvni tlak i dijabetes) moraju sprečavati, otkrivati i liječiti u što ranijoj životnoj dobi.

Zdrav način života te briga o zdravlju ključni su za osiguranje duljeg i kvalitetnijeg života. Smanjenje prosječne razine kolesterola u krvi i zdrava prehrana, prestanak pušenja i fizička aktivnost preduvjeti su za zdravlje. Zanemarivanje vlastitog zdravlja ne mogu nadomjestiti nikakvi lijekovi, a usvajanje prevencijskih mjera i zdravih životnih navika moglo bi već u bližoj budućnosti bitno umanjiti glavne uzroke oboljenja i smrtnosti u suvremenome svijetu.