Blagotvorno djelovanje antioksidansa na Alzheimerovu bolest

Određene prehrambene navike, poput učestalosti konzumacije različitih prehrambenih proizvoda, mogu imati značajan utjecaj na koncentraciju pojedinih parametara u uzorku seruma osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Rezultati studija pokazali su kako su razine različitih antioksidansa manje u bolesnika s degenerativnim bolestima povezanim s dobi. To dovodi do zaključka kako oksidativni stres može imati važnu ulogu u neurodegenerativnom procesu. Narušena homeostaza elemenata u tragovima također se smatra čimbenikom koji pridonosi razvoju Alzheimerove bolesti.

Cilj ove studije bio je procijeniti razinu selena, bakra, cinka i ukupni antioksidativni status u serumu bolesnika s Alzheimerovom bolešću te ih povezati s njihovim kognitivnim funkcijama i prehrambenim navikama. Selen je esencijalni mikronutrijent za koji je poznato kako pruža zaštitu od oštećenja stanica izazvanih reaktivnim vrstama kisika. Cink je neophodan za pravilno funkcioniranje imunosnog sustava i zaštitu stanica od oksidativnog stresa. Ovaj mineral ima važnu ulogu u funkciji mozga jer djeluje kao neurotransmiter. Rezultati studija provedenih na starijim ispitanicima pokazali su pozitivnu povezanost između koncentracije cinka u serumu i kognitivne funkcije. Bakar je od velike važnosti u kontroli razine radikala kisika, dok je cink izravno uključen u antioksidativno djelovanje i procese detoksikacije. Stoga se koncentracije cinka i bakra u serumu mogu smatrati markerima oksidativnog stresa.

U istraživanju je sudjelovalo 110 pacijenata, u dobi od 54 do 93 godine, kojima je dijagnosticirana rana ili umjerena faza Alzheimerove bolesti te kontrolna skupina od 60 zdravih ispitanika, u dobi od 52 do 83 godine. Podaci o prehrani prikupljeni su pomoću upitnika o učestalosti konzumacije hrane, a serumske koncentracije selena, cinka i bakra, kao i ukupni antioksidativni status određeni su analizom uzoraka krvi.

Istraživači su primijetili znatno niže koncentracije selena i cinka u uzorku krvi ispitanika s Alzheimerovom bolešću u usporedbi sa zdravim ispitanicima.

Uz to, žene s Alzheimerovom bolešću imale su znatno niže razine navedenih mikronutrijenata u serumu od muškaraca. Koncentracija bakra u serumu oboljelih od Alzheimerove bolesti nije se značajno razlikovala od kontrolne skupine. Međutim, omjer koncentracija bakra i cinka bio je znatno veći u bolesnika s Alzheimerovom bolesti. Povišeni omjer bakra i cinka smatra se markerom oksidativnog stresa, a niske razine cinka i povećane razine bakra umanjuju antioksidativna svojstva više enzima. Znanstvenici su također primijetili značajno niži ukupni antioksidativni status u serumu ispitanika s Alzheimerovom bolešću. Međutim, nisu primijetili nikakvu povezanost između statusa pušenja, indeksa tjelesne mase ili dobi pacijenata s koncentracijom mikronutrijenata u serumu.

Nadalje, uočeno je kako prehrambene navike mogu imati manji izravni učinak na ukupni antioksidativni status. Analizom je utvrđeno kako česta konzumacija kruha, maslaca, kave, sira i konzervirane ribe može biti povezana s povećanim koncentracijama selena u osoba s Alzheimerovom bolešću. Također je uočeno kako česta konzumacija proizvoda od brašna, meda, peradi, mesa, pekmeza i čaja može biti u pozitivnoj korelaciji s koncentracijom cinka u serumu, dok konzumacija kolača, kobasica, sirovog povrća i svježeg sira mogu negativno utjecati na koncentraciju ovog mikroelementa u krvi.

Ovo istraživanje pokazuje kako se promjenom učestalosti konzumacije nekih prehrambenih proizvoda može poboljšati status ispitivanih antioksidativnih elemenata kod osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Primjerice, smanjenje učestalosti konzumacije mahunarki, svježeg sira i kobasica moglo bi biti korisno, dok s druge strane, veća konzumacija proizvoda od brašna, meda, mesa i peradi može poboljšati udjele između ispitivanih elemenata i tako povoljno utjecati na antioksidativni status. Ukratko, narušena homeostaza esencijalnih minerala ima značajne učinke, prije svega na funkciju sinapse, indukciju oksidativnog stresa i upalne procese. Zato je održavanje homeostaze i odgovarajućeg udjela minerala promjenom prehrane osoba s Alzheimerovom bolešću vrlo značajno, zaključuju autori studije.

Izvor: Nutrients