Novo istraživanje objavljeno u časopisu BioEssays ukazalo je na moguću povezanost blagog oblika autizma s nedostatkom karnitina.
Ako se ova hipoteza pokaže točnom, znanstvenici bi mogli biti na tragu sprječavanja nekih oblika autizma.
Rezultati istraživanja na životinjama i pacijentima s autizmom pokazali su kako niska razina karnitina u mozgu može dovesti do blagog oblika autizma koji uglavnom pogađa mušku djecu.
U ranije provedenom istraživanju, organizam 1 od 350 muških osoba nije mogao proizvesti vlastiti karnitin zbog neaktivnog TMLHE (ε-trimetil-lizin-hidroksilaza) gena. Kod otprilike 3% muških osoba s ovim neaktivnim genom razvio se autizam.
Dijete prije rođenja karnitin dobiva kroz posteljicu pa ga novorođenčad uglavnom već imaju dovoljne količine u svom organizmu, a tijekom prvih mjeseci dobivaju ga i dojenjem. Međutim, u ponekim slučajevima dojenče se vrlo rano susreće s hranom koja ne sadrži karnitin pa njegov smanjeni unos može dovesti do njegova nedostatka, a u konačnici i autizma.
Doduše, za takav nedostatak potrebna je i genetska predispozicija. Prema postojećim podacima, rizik od pojave autizma je veći u onim obiteljima koje već imaju dijete s blagim oblikom autizma, osobito ako je novo dijete muškog spola.
Stoga znanstvenici zahtijevaju nova istraživanja koja će provesti na takvim obiteljima i u kojima će ispitati smanjuje li uzimanje karnitina u obliku dodatka prehrani učestalost pojave autizma kod svakog sljedećeg djeteta. Ako se rezultati pokažu obećavajućima, preporučili bi određeni dnevni unos karnitina kojim bi obogatili mnoge vrste dječje hrane.