Biološki sat igra ključnu ulogu u oblikovanju kasnijih prehrambenih navika tinejdžera

Cirkadijalni ritam sastoji se od velikog broja pojedinačnih ritmova tj. "satova" prisutnih u gotovo svim organima, tkivima i stanicama, koji određuju našu biologiju i ponašanje na prilagodbu promjenjivim zahtjevima tijekom ciklusa dana/noći. Utjecaj cirkadijalnog sustava poznat je po tome što se razlikuje među ljudima zbog kombinacije genetskih, socijalnih i okolišnih čimbenika. Prethodna istraživanja analizirala su spavanje i prehrambeno ponašanje pomoću mjerenja samoprijavljenog osjećaja gladi i drugih varijabli.  Neki od čimbenika koji ovo istraživanje izdvajaju, uključuju pomno vaganje hrane prije i nakon obroka te činjenicu da su kontrolirani okolišni i socijalni utjecaji dok su sudionici ostali u laboratoriju.

U istraživanju je sudjelovao 51 volonter u dobi od 12 do 18 godina. Sudionici su podijeljeni u tri skupine prema indeksu tjelesne mase. Postavljeni su na cikluse spavanja i budnosti od 28 sati - nešto duže od tipičnog 24-satnog dana i boravili su u kontroliranoj prostoriji sa slabim svjetlom, dok su bili budni, i u potpunoj tami dok su spavali. Sudionici su ostali u istom prostoru tijekom cijelog istraživanja, koje je trajalo 11 dana i 10 noći. Kako bi se kontrolirali vanjski utjecaji na cirkadijalni ritam, istraživači su uklonili sve vanjske vremenske signale iz laboratorijskog okoliša, uključujući satove i pristup prirodnom svjetlu. Sudionici su imali šest prilika za jelo u fiksnim vremenskim intervalima tijekom budnosti, s unaprijed pripremljenim jelovnikom, a mogli su pojesti koliko god su željeli. Istraživači su pratili količinu hrane koju su pojeli kao i unos kalorija. Tijekom dana, bili su nadgledani od strane istraživača koji su im nudili prilike za sudjelovanje u raznim aktivnostima, uključujući izradu rukotvorina, gledanje filmova (sa smanjenim svjetlom na ekranima) i igranje društvenih igara.

Rezultati su pokazali da promjene u cirkadijalnom ritmu tijekom dana i noći značajno utječu na unos hrane. U sve tri skupine, unos hrane najveći je bio u kasno poslijepodne i rano navečer, dok je bio najmanji ujutro, čak i nakon što su se uzeli u obzir ponašajni i okolišni čimbenici, što pokazuje da biološki sat izravno utječe na količinu hrane koju ljudi konzumiraju u različitim dijelovima dana.

Adolescenti u skupinama s prekomjernom tjelesnom masom i oni pretili unosili su značajno više kalorija u večernjem periodu u odnosu na one u skupini zdrave tjelesne mase. Istraživači nisu primijetili značajne razlike u ukupnom vremenu spavanja među skupinama tijekom ciklusa spavanja. Prema istraživačima, već je bilo poznato da cirkadijalni ritam utječe na glad i metabolizam. Ono što je ostalo nejasno, rekao je, bilo je utječe li cirkadijalni ritam, kada je izoliran od utjecaja okolišnih i ponašajnih ciklusa, uključujući svjetlo, spavanje i aktivnosti , izravno na unos hrane. Ovo istraživanje pokazalo je da je unos hrane reguliran našim unutarnjim „satom“. 

S budućim istraživanjima, tim namjerava dublje razumjeti interakcije između cirkadijalnog ritma, prehrane i metabolizma, kao i mehanizme koji stoje iza tih odnosa te implikacije za razvoj vremenski usklađenih dijetetskih intervencija za poboljšanje zdravlja.

Izvor: Proceedings of the National Academy of Sciences 

Fotografija naslovnice: Freepik