U preglednom je radu nedavno objavljeno da antioksidativno i protuupalno djelovanje prehrane temeljene na hrani biljnog porijekla sportašima daje mnoge dobrobiti, a za to su ponajviše zaslužni raznoliki vitamini, proteini, kalcij i željezo.
Znanstvenici su u pregledni rad uključili 77 istraživanja o protuupalnim svojstvima hrane biljnog porijekla u proteklih 30 godina. Međutim, u radu su se usredotočili na 18 istraživanja fokusiranih na vegetarijansku prehranu koje su se ispitanici pridržavali dvije godine. Ova su istraživanja ukazala na smanjenje koncentracije upalnih markera, odnosno na protuupalna svojstva vegetarijanske prehrane.
Smatra se da te dobrobiti proizlaze iz njihovog protuupalnog djelovanja, nedostatka upalnih produkata ili senzibilizatora, ili iz nedostatka masti koje potiču upale.
Nekoliko se istraživanja bavilo i pitanjem može li pojedina hrana s antioksidativnom aktivnošću (poput višanja, nara, borovnica, crnog ribiza i lubenice) smanjiti upale uslijed tjelovježbe te olakšati oporavak.
Znanstvenici pretpostavljaju da prehrana temeljena na hrani biljnog porijekla u odnosu na prehranu bogatu mastima može lakše smanjiti tjelesnu masu, zbog čega vjeruju da indirektno djeluje na stanični metabolizam putem crijevne mikrobiote. Crijevna mikrobiota proizvodi endotoksine koji ulaze u krvotok te utječu na rad staničnog metabolizma. Prehrana bogata mastima endotoksinima onemogućuje prohodan put.
Također se ističe i utjecaj prehrane na bolju pohranu glikogena, što je potvrđeno istraživanjem na sportašima koji su sudjelovali u triatlonima i pentatlonima.
Naime, istraživanje je pokazalo da manje od polovice (46%) unosi količinu ugljikohidrata propisanu za sportaše koji treniraju 1-3 sata dnevno (6 g/kg tjelesne mase). S obzirom na to da su žitarice, mahunarke i korjenasto povrće bogati složenim ugljikohidratima, pojedinci koji se hrane hranom biljnog porijekla povećavaju unos zdravih ugljikohidrata.
Međutim, bez obzira na mnoge blagodati biljne prehrane, znanstvenici sugeriraju uzimanje vitamina B12 kao dodatka prehrani, bitnog za funkciju živčanog sustava i stvaranje krvnih stanica, zbog mogućeg nedostatka do kojeg može doći uslijed takve prehrane.
Izvor: Nutrients
