Ela Lučić

Datum objave: 27. 07. 2021.

Rezultati istraživanja u koje je bilo uključeno 2884 zdravstvenih radnika iz šest zemalja pokazali su kako pojedinci koji slijede biljnu ili pesketarijansku prehranu imaju znatno manji rizik od razvoja ozbiljnih simptoma COVID-19 bolesti, u usporedbi s onima koji slijede druge vrste prehrane.

Internetsko istraživanje koje je trajalo između srpnja i rujna 2020. godine osmišljeno je kako bi se prikupile detaljne informacije o prehrambenim navikama ispitanika tijekom proteklih godina, na temelju upitnika o učestalosti konzumacije hrane koji je sadržavao 47 namirnica, i ozbiljnosti COVID-19 bolesti, koristeći objektivne kriterije.

U istraživanju su također prikupljeni podaci o povijesti bolesti, upotrebi lijekova i načinu života. Razni načini prehrane objedinjeni su u biljnu prehranu, pesketarijansku prehranu i prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom proteina.

Otprilike 568 ispitanika navelo je kako su imali simptome COVID-19 bolesti ili kako nisu imali simptome, ali su imali pozitivan test na COVID-19 infekciju. Njih 2316 navelo je kako nisu imali nikakve simptome, kao ni pozitivan test. Među 568 ispitanika, njih 138 izjavilo je kako su imali umjeren do teški oblik COVID-19 bolesti, a preostalih 430 izjavilo je o vrlo blagom do blagom obliku COVID-19 bolesti.

Ispitanici koji su slijedili biljnu ili pesketarijansku prehranu imali su 73%, odnosno 59% manji rizik od umjerenog do teškog oblika COVID-19 bolesti, u usporedbi s onima koji nisu slijedili navedene prehrambene obrasce.

Ispitanici koji su slijedili prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom proteina imali su gotovo četiri puta veći rizik od umjerenog do teškog oblika COVID-19 bolesti, u usporedbi s onima koji su slijedili biljnu prehranu. Te su povezanosti bile dosljedne i kad su se u obzir uzeli indeks tjelesne mase i istodobna zdravstvena stanja. Međutim, nije primijećena povezanost između bilo koje vrste prehrane i rizika od COVID-19 bolesti ili duljine trajanja bolesti. Istraživači napominju kako je ovo promatračka studija, stoga se ne može utvrditi uzrok, već samo povezanost. Također, znanstvenici se u studiji nisu oslanjali na objektivne procjene, a definicija određenih prehrambenih obrazaca može se razlikovati ovisno o zemlji.

Prehrana na biljnoj osnovi bogata je vitaminima i mineralima te fitonutrijentima poput karotenoida i polifenola. Prethodno provedene studije izvijestile su kako pojedini nutrijenti, posebno vitamini A, C, D i E, mogu smanjiti rizik od respiratornih infekcija, poput prehlade i upale pluća, te skratiti trajanje bolesti. Pretpostavlja se kako navedeni nutrijenti podržavaju funkciju imunosnog sustava jer imaju važnu ulogu u stvaranju antitijela, proliferaciji limfocita i smanjenju razine oksidativnog stresa.

Nadalje, u pesketarijanskoj prehrani riba predstavlja važan izvor vitamina D te dokozaheksaenske (DHA, engl. Docosahexaenoic acid) i eikozapentaenske kiseline (EPA, engl. Eicosapentaenoic acid), omega-3 masnih kiselina. Visok unos EPA i DHA djeluje protuupalno, suzbijajući stvaranje proupalnih citokina te smanjujući sintezu upalnih eikozanoida i oksidativni stres.

Dobiveni rezultati ukazuju na to kako se uravnotežena prehrana bogata nutrijentima može smatrati zaštitom od ozbiljnog oblika COVID-19 bolesti, zaključuju znanstvenici. Također, naglašavaju potrebu za dobro dizajniranim prospektivnim studijama o povezanosti prehrane, prehrambenog statusa i ishoda COVID-19 bolesti.

Izvor: BMJ Nutrition Prevention & Health

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: biljna prehrana, COVID-19,

Komentari