Magdalena Klepo

Datum objave: 13. 11. 2023.

Pretilost se definira kao kronična bolest koja nastaje uslijed prekomjernog nakupljanja masti u organizmu i posljedičnog povećanja tjelesne mase. Epidemija pretilosti je u porastu te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Više od 1,9 milijardi odraslih osoba u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu, dok se 650 milijuna osoba bori sa pretilošću.

Nekoliko dosadašnjih studija istraživalo je učinak konzumacije orašastih plodova na regulaciju tjelesne mase. Uočena je obrnuta povezanost između konzumacije orašastih plodova i indeksa tjelesne mase što ističe njihovu zaštitnu ulogu od nakupljanja kilograma. Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima te vitaminima i mineralima. Zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina mogu poboljšati razinu kolesterola u krvi, ublažiti upalu te pridonijeti zdravlju srca.

Unatoč spomenutim dobrobitima, i dalje je široko rasprostranjeno mišljenje da konzumacija orašastih plodova može dovesti do povećanja tjelesne mase i dugoročnih zdravstvenih rizika zbog visokog udjela masnoća. Ovakav pristup potpuno se protivi javnozdravstvenom pozivu koji potiče na povećanu konzumaciju orašastih plodova kao strategiju kod pretilosti i kardiometaboličkim čimbenicima rizika. U tu svrhu, nedavna studija ispitala je učinak dodatnog unosa badema na regulaciju tjelesne mase i kardiometaboličke ishode ispitanika.

Ukupno je 140 ispitanika, dobi 25 do 65 godina s indeksom tjelesne mase od 27,5 do 34,9 kg/m2 bilo uključeno u 9-mjesečno, randomizirano kontrolirano istraživanje provedeno između siječnja 2019. godine i ožujka 2021. godine. Istraživanje se sastojalo od dvije faze. U prvoj fazi, koja je trajala tri mjeseca, ispitanici su bili na dijeti s ograničenim energetskim unosom, nakon čega je slijedila šestomjesečna energetski kontrolirana dijeta s ciljem održavanja postignute tjelesne mase. U obje faze, kod polovine ispitanika 15 % dnevnog energetskog unosa sastojao se od neslanih cijelih badema s ljuskom (dijeta s orašastim plodovima) dok je kod druge polovine 15 % energetskog unosa dolazilo od grickalica bogatih ugljikohidratima, poput ružinih krekera ili žitnih pločica (dijeta bez orašastih plodova).

Na kraju studije uočeno je da su i dijeta s orašastim plodovima i dijeta bez orašastih plodova rezultirale podjednakim smanjenjem tjelesne mase od približno 9,3 % tijekom istraživanja. Uočen klinički značajan gubitak tjelesne mase doveo je do poboljšanja kardiometaboličkih parametara u obje skupine.

Umjereni gubitak težine, od 5 % do 10 % povezan je sa sniženjem krvnog tlaka i triglicerida, poboljšanom kontrolom glikemije i povećanjem HDL kolesterola. Sniženje sistoličkog krvnog tlaka od 5 mmHg smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za 10 % te je u ovoj studiji u obje skupine došlo do smanjenja od 4,9 mmHg. Važno je naglasiti da je kod skupine ispitanika koji su bili na dijeti s dodatkom badema došlo do značajnog smanjenja koncentracije visoko aterogenih subfrakcija lipoproteina, što dugoročno može dovesti do poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

Na temelju studije, znanstvenici su zaključili da dijeta s ograničenim energetskim unosom i dodatnim unosom badema može potaknuti gubitak tjelesne mase te pomoći u održavanju postignute tjelesne mase. Također ističu blagotvoran učinak badema na smanjenje rizika od nastanka ateroskleroze.

Izvor: Obesity

Pošalji prijatelju na email

Komentari