Aspirin – prekursor vitamina?

U najnovijem broju časopisa New scientist , zdravstveni stručnjak iz Velike Britanije, Gareth Morgan, raspravlja o mogućnosti tretiranja salicilata kao vitamina.. Prekursoru salicilata, aspirinu, brojnim studijama dokazana su pozitivna djelovanja na održavanje zdravlja. U prvome redu tu su protuupalno i preventivno (smanjuje rizik i posljedice kardovaskularnih i karcinogenih bolesti) djelovanje.

Vitamini su spojevi koje se nalaze u hrani, većinu, izuzev vitamina A i D, organizam ne može sintetizirati pa ih ih je potrebno unositi izvana, a njihov deficit rezultira narušavanjem zdravlja i ponekad smrću. Mnogi vitamini su kofaktori enzima.

Uklapaju li se salicilati u ove «definicije» vitamina. U prve dvije da, no deficit salicilata ne uzrokuje zdravstvene tegobe kakve primjerice uzrokuje deficit vitamina C. Autor spekulira da s obzirom da salicilati mogu smanjiti rizik od razvoja određenih bolesti, nedostatak salicilata jednako tako bi mogao i povećat rizik za razvoj istih. Krajnji stadij kroničnih bolesti mogao bi biti rezultat staničnih oštećenja i kroničnih upala koje bi pak mogle biti rezultat nedostatka salicilata.

Aspirin se svrstava u skupinu nesteroidnih protuupalnih lijekova. Njegovo protuupalno djelovanje otkriveno je davno, nešto kasnije je potvrđena njegova uloga u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sustava. Uslijedile su spoznaje prema kojima dugoročan unos aspirina može smanjiti rizik od razvoja određenih oblika raka, kod nekih oblika se čak spominje i smanjenje rizika od 50%, te na kraju, nedavno objavljene studije ukazuju i na to da aspirin smanjuje rizik od razvoja Alzheimer-ove bolesti. Aspirin takođe ima i antioksidativno djelovanje.

Prirodni izvori slicilata su voće i povrće, a najveće količine nalaze se u oštećenim primjercima. Neoštećeno voće i povrće ima vrlo male količine salicilata te autor smatra da se moderna prehrana na neki način može smatrati deficitarna na salicilatima.

Izvor: New Scientist 7th February 2004, pages 36-39.