Antibiotici su ključni u liječenju bakterijskih infekcija, no njihova učinkovitost sve više je ugrožena zbog nepravilne i česte uporabe, što dovodi do razvoja otpornosti mikroorganizama na spomenute lijekove. Zbog toga je istraživanje antimikrobnih svojstava biljaka postalo iznimno važno.
Jedna od takvih biljaka je dragoljub (Tropaeolum majus). Ova se biljka često koristi u kulinarstvu i kao dodatak prehrani te se tradicionalno kombinira s hrenom za liječenje infekcija mokraćnog i gornjeg dišnog sustava. Biljke kupusnjače, poput dragoljuba, sadrže fitokemikalije poznate kao glukozinolati. Kada su stanice biljke oštećene, glukozinolati reagiraju s biljnim enzimom mirozinazom, stvarajući spojeve poput izotiocijanata, tiocijanata i nitrila.
Prema istraživanjima, produkt razgradnje glukoterpenoila, benzil izotiocijanat (BITC), odgovoran je za antimikrobno djelovanje dragoljuba. BITC je pokazao sposobnost sprječavanja rasta različitih bakterija izoliranih iz uzorka stolice. Navedena svojstva mogla bi imati značajnu ulogu u suzbijanju patogenih bakterija putem prehrambenih intervencija. Danas različiti antibiotici utječu na sastav crijevne mikrobiote, smanjujući njezinu raznolikost te dovodeći do štetnih učinaka na zdravlje.
Stoga je cilj nedavno provedene studije bio istražiti učinak dragoljuba, koji sadrži spoj BITC, na crijevni mikrobiom zdravih ljudi. Studija je bila nastavak prethodnog istraživanja, koje je procjenjivalo učinak dragoljuba na regulator lipida, prostaglandin E2 u uzrocima krvi.
Istraživači su se usredotočili na analizu sekundarnih parametara u skupini zdravih sudionica, dobi 20 do 45 godina. Sudionice su konzumirale 1,5 gram praha dragoljuba pomiješanog s 20 mL vode, dva puta dnevno tijekom 14 dana. Također su zamoljene da slijede svoje uobičajene prehrambene navike, ali isključujući hranu bogatu glukozinolatima. Istraživači su prikupili uzorke stolice i kondenzat izdahnutog daha u svrhu analize.
Uočeno je da primjena BITC-a nije utjecala na raznolikosti i sastav crijevnog mikrobioma, dok je imala antimikrobni učinak u kondenzatu daha i urinu. Nadalje, razine kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), kao i različitih aminokiselina u serumu ispitanika, pokazale su se iste tijekom cijelog trajanja intervencije.
Iako biljke poput dragoljuba mogu pružiti potencijalne prednosti u suzbijanju patogenih bakterija putem prehrambenih intervencija, rezultati ove studije sugeriraju da provedena intervencija nije imala značajan utjecaj na crijevni mikrobiom zdravih ispitanika. Iako su neke promjene primijećene u metabolizmu i bakterijskim rodovima, učinak nije bio statistički značajan i razlike su primijećene samo među pojedincima, stoga su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli potencijalni učinci na ljudski organizam.
Izvor: Nutrients
