Unos alkohola tijekom trudnoće šteti djetetu na mnoge načine – može, primjerice, uzrokovati poteškoće u učenju i različite tjelesne anomalije. No, točan mehanizam na koji alkohol ometa embrionalni i fetalni razvoj nije potpuno poznat. Stoga su u novom istraživanju na miševima, finski znanstvenici odlučili ispitali epigenetske promjene koje prate izloženost alkoholu tijekom ranih faza trudnoće.
Pojednostavljeno, epigenetske promjene odnose se na sve promjene u funkciji gena koje nisu posljedica izmjene samih gena, već brojnih čimbenika koji te gene mogu „uključiti“ i „isključiti“.
Najviše je ispitan utjecaj na hipokampus, dio mozga uključen u procese pamćenja i učenja. Poznato je da je hipokampus posebno osjetljiv na alkohol, a unos alkohola tijekom rane skotnosti mišica, pokazao je utjecaj na epigenetske promjene i promjene u funkciji gena u hipokampusu potomaka nakon rođenja. Ove promjene ostale su prisutne i u odrasloj dobi.
Sličan utjecaj alkohol je pokazao i na funkciju gena u koštanoj srži te u njušnom epitelu sluznice nosne šupljine.
Autori su zaključili kako unos alkohola, već od najranijih faza trudnoće, može uzrokovati trajne negativne epigenetske promjene. Razdoblje tijekom kojeg su skotne mišice bile izložene alkoholu, kod žena bi odgovarao prva 3-4 tjedna od začeća, kada mnoge žene nisu niti svjesne da su trudne.
Izvor: PLOS ONE