Veća razina mudrosti i viši stupanj usamljenosti povezani su s pozitivnim, odnosno negativnim manifestacijama u raznolikosti mikrobiote crijeva, pokazalo je istraživanje nedavno objavljeno u časopisu Frontiers in Psychiatry.
Usamljenost i socijalna nepovezanost neovisno su povezani s lošijim tjelesnim zdravljem. Međutim, mehanizmi koji se nalaze u osnovi nisu u potpunosti shvaćeni. Mudrost, s druge strane, ima brojne dimenzije koje doprinose boljem tjelesnom zdravlju.
Istraživači su okupili 184 ispitanika koji žive u zajednici, a čija se dob kretala od 28 do 97 godina, da bi ispitali kako različite razine usamljenosti i mudrosti mogu utjecati na sastav crijevne mikrobiote. Uzorci fekalija prikupljeni su od ispitanika i analizirani pomoću 16S rRNA sekvenciranja.
Autori studije očekivali su kako će ispitanici koji su se uporno usamljivali imati manju raznolikost sastava crijevne mikrobiote. Veća raznolikost sastava mikrobiote crijeva uglavnom je povezana s boljim cjelokupnim zdravljem.
Kao što su i pretpostavili, viši stupanj usamljenosti i niža razina suosjećanja, mudrosti, socijalne podrške i društvenog angažmana bili su povezani sa smanjenim filogenetskim bogatstvom i raznolikošću sastava crijevne mikrobiote.
Mudrost i suosjećanje bili su povezani s raznolikošću mikroorganizama, kao i sa strukturom i sastavom mikrobne zajednice, naveli su autori studije. Zajednica bogata vrstama može biti manje podložna invaziji egzogenih patogenih mikroorganizama te pružiti otpornost i stabilnost.
Moguće je kako usamljenost može rezultirati smanjenom stabilnošću crijevne mikrobiote te posljedično smanjenom otpornošću na poremećaje povezane sa stresom, što dovodi do negativnih fizioloških učinaka poput sistemske upale u organizmu. Ako se ovi rezultati potvrde, mogli bi imati važan utjecaj na javno zdravlje, stoga vrijedi provesti dobro osmišljene studije u budućnosti.