Priča o palminom ulju

U posljednjem desetljeću potrošnja palminog ulja u cijelom svijetu raste. Međutim, riječ je o vrlo kontroverznoj namirnici. Naime brojni su pokazatelji kako može predstavljati rizik za zdravlje srca, a postoji i zabrinutost za okoliš povezane s stalnim porastom njegove proizvodnje. Ovaj članak detaljno razmatra palmino ulje i njegove učinke na zdravlje, okoliš i održivost.

Što je palmino ulje? 

Palmino je ulje jedno od najjeftinijih i najpopularnijih ulja u svijetu, a čini čak trećinu svjetske proizvodnje biljnog ulja. Palmino ulje proizvodi se od mesnatih plodova palmi uljarica. Glavni izvor palminog ulja je stablo Elaeis guineensis koje je porijeklom iz zapadne i jugozapadne Afrike. Na tim se prostorima upotrebljava i više od 5000 godina. Međutim, posljednjih godina uzgoj palmi uljarica proširio se na jugoistočnu Aziju, uključujući Maleziju i Indoneziju. Te dvije zemlje trenutno proizvode i više od 80% svjetske zalihe palminog ulja.

Palmino ulje najčešće se koristi  za termičku obradu namirnica, a dodaje se i mnogim gotovim namirnicama koje se zasigurno mogu naći i u vašoj obližnjoj trgovini. Često se koristi za pečenje ili prženje jer ima visoku temperaturu dimljenja (čak 232° C) i ostaje stabilno pri tako visokim temperaturama.

Palmino se ulje može naći u velikom broju namirnica, uključujući:

• Žitarice
• Peciva, pekarske slastice
• Proteinske i dijetalne pločice
• Čokolada
• Vrhnje za kavu
• Margarin
• Čokoladne namaze

Također, ovo se ulje može naći i u mnogim neprehrambenim proizvodima, poput paste za zube, sapuna i kozmetike. Uz to, može se koristiti za proizvodnju biodizelskog goriva koje služi kao alternativni izvor energije.

Utjecaj sastava masnih kiselina na naše zdravlje

Palmino ulje sadrži čak 49,3% dugolančanih zasićenih masnih kiselina, i to najviše palmitinske masne kiseline, te nešto stearinske i miristinske masne kiseline. Za usporedbu, maslinovo ulje sadrži 13,8% zasićenih masnih kiselina, a suncokretovo ulje svega 10,1% zasićenih masnih kiselina. 

Prema principima pravilne prehrane prednost uvijek treba dati jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama, a unos zasićenih masti treba svesti na minimum. Razlog tome leži u činjenici da konzumiranje zasićenih masti može povećati određene faktore rizika od srčanih bolesti, uključujući LDL („loš“) kolesterol.

Također, znanstvena studija koja je uključila 12 ispitanica otkrila je da, u usporedbi s prehranom koja sadrži nezasićene masnoće iz ulja lješnjaka, dijeta bogata zasićenim masnoćama iz mješavine 89% palminog ulja povećava proupalne citokine interleukin-1 beta (IL -1 beta) i interleukin-6 (IL-6). Povećanje ovih molekula u krvi, kako im i samo ime govori, ukazuje na povećanje upalnih procesa u našem organizmu (1).

Zašto je palmino ulje štetno za okoliš?

Osim što sastav masnih kiselina ne ide u prilog ovako širokoj upotrebi palminog ulja, još je jedan veliki nedostatak ove sirovine. Budući da raste u tropskim prašumama, šume se nekontrolirano krče kako bi se napravilo mjesto za plantaže. Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda navodi kako su zbog postupaka krčenja šuma najosjetljivija područja postala tropske šume Indonezije i Malezije.

Istraživanje koje je provela neprofitna organizacija Rainforest Rescue pokazalo je kako se na svakih sat vremena uništava šuma ekvivalenta veličine 300 nogometnih igrališta. Posljedice ove razine krčenja šuma su zabrinjavajuće visoke emisije CO2 i značajni gubitak biološke raznolikosti. Indonezija je sada jedan od najvećih svjetskih proizvođača ugljičnog dioksida, dok su masovne čistine opustošile džungle u Sumatri i Borneu, što je rezultiralo gubitkom staništa za mnoge ugrožene vrste poput orangutana, slonova, nosoroga i tigrova. 

Izuzetno veliki problem predstavlja i očekivani porast potražnje za palminim uljem. Stručnjaci smatraju kako će se do 2030. godine potražnja za palminim uljem udvostručiti, a već do 2050. godine čak utrostručiti. Stoga, najbolji način kako da kontrolirate potrošnju palminog ulja je provjeravati popis sastojaka na hrani i kućanskim proizvodima koje kupujete.

Međutim, imajte na umu da palmino ulje i njegovi derivati dolaze pod mnogim imenima, uključujući sljedeće:
Biljno ulje/Vegetable Oil, Biljna mast/Vegetable Fat, Palm Kernel, Palm Kernel Oil, Palm Fruit Oil, Palmate, Palmitate, Palmolein, Glyceryl, Stearate, Stearic Acid, Elaeis Guineensis, Palmitic Acid, Palm Stearine, Palmitoyl Oxostearamide, Palmitoyl Tetrapeptide-3, Sodium Laureth Sulfate, Sodium Lauryl Sulfate, Sodium Kernelate, Sodium Palm Kernelate, Sodium Lauryl Lactylate/Sulphate, Hyrated Palm Glycerides, Etyl Palmitate, Octyl Palmitate and Palmityl Alcohol.

Palmino ulje u čokoladnim namazima

Jedna od najkontroverznijih prehrambenih proizvoda povezanih s palminim uljem zasigurno su čokoladni namazi koji se predstavljaju u svjetlu “zdravih i cjelovitih obroka”. 

Osim što sadrže veliki udio rafiniranog bijelog šećera, većina ih kao osnovnu masnoću koristi palmino ulje. Još je veći problem što su ciljane skupine kod ovakvih proizvoda djeca i adolescenti kojima su za rast i razvoj potrebne visokokvalitetne namirnice i sastojci.

Razvijanjem svijesti o pravilnoj i “zdravoj” prehrani proizvođači se polako okreću alternativnim sastojcima kako bi takvi proizvodi bili bogati ne samo okusom, već i raznim nutrijentima.

Nocciolata - neodoljiva čokoladna krema

Nocciolata je poseban čokoladni namaz koji ne samo da je vrhunskog okusa, već se proizvodi od visokokvalitetnih sastojaka. Ova krema od kakaa i lješnjaka te drugih biranih sastojaka, proizvodi se proizvodi se prema tradicionalnom receptu obitelji Rigoni, što omogućuje dobivanje mirisne, baršunaste kreme, a sama proizvodnja traje punih 60 sati. Kakao, kakaov maslac i smeđi šećer prema Fairtrade standardu izdvajaju ovaj proizvod od klasičnih čokoladnih namaza. Također, ne sadrži palmino ulje i očvrsnute (hidrogenirane) masti, a ne morate se brinuti ni zbog glutena, umjetnih aroma i boja te pojačivača okusa. Naime, ovaj ih namaz ne sadrži. Također odličan je izvor kalcija i fosfora te će uz krišku kruha od cjelovitog zrna činiti odličan doručak kako malima, tako i velikima.

Literatura:

1. Dumas JA, Bunn JY, Nickerson J, i sur. Dietary saturated fat and monounsaturated fat have reversible effects on brain function and the secretion of pro-inflammatory cytokines in young women. Metabolism. 2016;65(10):1582-1588.