Vitamin D trenutno je jedan od najaktualnijih vitamina, ali i nutrijenata općenito.
Brojna znanstvena istraživanja ukazuju na njegove blagodati u vidu održavanja normalne funkcije mišića, zdravlja kostiju i zubi, doprinosa normalnoj apsorpciji kalcija i fosfora, ali i doprinosa normalnoj funkciji imunosnog sustava te stoga i ne čudi veliko zanimanje za ovaj „sunčani vitamin“. Posebnu pozornost plijeni utjecaj vitamina D na urođeni i stečeni imunitet te njegovo zaštitno djelovanje protiv različitih respiratornih infekcija. U izazovno doba pandemije COVID-19 kada liječenje i cjepivo nisu široko dostupni, znanstvenici su u potrazi za drugim metodama smanjenja stope zaraze.
Vitamin D i respiratorne infekcije
Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Vitamin D pokazuje učinkovitost posebice u slučaju ovijenih virusa poput virusa influence i koronavirusa (koji posjeduju lipidnu ovojnicu s izdancima na površini).
Temeljem dosadašnjih istraživanja postavlja se hipoteza kako dobar status vitamina D može smanjiti rizik virusnih epidemija i pandemija na više načina.
Adekvatna razina vitamina D neupitno je važna za održanje mineralne gustoće kosti te mišićne mase i snage, a loš status vitamina D veže se uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju.
Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19.
Vitamin D biljnog podrijetla
Godine 1924. dvije su skupine znanstvenika otkrile kako izlaganje određene hrane biljnog podrijetla svjetlosti može rezultirati djelovanjem protiv rahitisa. Tada se postavilo pitanje: "Koja bi to tvar u povrću i usjevima mogla biti aktivirana izlaganjem svjetlosti?". Kasnije se ustanovilo kako je riječ o vitaminu D2 identificiranom iz otopine zračenog ergosterola. Ergosterol je komponenta stanične membrane gljiva i kvasaca, ali čini i preteču vitamina D2 – provitamin D2. Naime, visoke koncentracije ergosterola u gljivama i kao rezultat u biljkama kontaminiranim gljivicama dovele su do opće percepcije vitamina D2 kao biljnog oblika vitamina D.
Prirodni vitamin D iz kvasca
Dokazano je kako vitamin D2 osim u gljivama nastaje i u kvascima kada je provitamin D2 izložen UVB-zrakama što je zapravo slično procesu sinteze vitamina D3 koji se proizvodi u ljudskom organizmu kada je provitamin D3 u koži izložen UVB-zrakama.
Nažalost, broj namirnica bogatih vitaminom D vrlo je ograničen te nije dovoljan kako bi većina populacije zadovoljila svoje dnevne potrebe za ovim važnim vitaminom. Iz tog se razloga dodaci prehrani s vitaminom D sve više preporučuju različitim populacijskim skupinama.
Učinkovitost vitamina D iz kvasca dokazana je i u znanstvenim istraživanjima. Naime, u jednoj studiji pokazano je kako konzumacija kvasca bogatog vitaminom D2 kao sastojka kruha, rezultira povećanjem koncentracije vitamina D u krvi i poboljšanom kvalitetom kostiju u laboratorijskih životinja s nedostatkom vitamina D.
Što kada bismo kvasac s vitaminom D mogli dobiti bez obogaćivanja hrane kvascem, već ga direktno unijeti u organizam? Dobra je vijest što od sada na hrvatskom tržištu dodatak prehrani s biljnim kvascem bogat i vitaminom D sasvim prirodnog podrijetla.
Strath – sinonim za plazmolizirani biljni kvasac
Na našem tržištu plazmolizirani biljni kvasac nalazi se u jedinstvenom proizvodu imena Strath, koji je na globalnom tržištu prisutan već više od 50 godina. Djelotvornost Stratha dokazana je u više od 30 znanstvenih istraživanja tijekom 40 godina, a od izuzetne je važnosti spomenuti kako do sada u istraživanjima nije zabilježena niti jedna nuspojava.
Strath proizvodi su 100% prirodni što znači da se pri proizvodnji se ne koriste konzervansi, umjetna bojila ili umjetne arome. Strath je prirodni dodatak prehrani na bazi kvasca i ljekovitog bilja. Moglo bi se reći da je Strath prirodni multivitaminski dodatak prehrani koji sadrži 61 vitalnu tvar uključujući vitamine, minerale i aminokiseline. Strath plazmolizirani biljni kvasac ima sinergijski učinak svih sastojaka, stoga je izvrsna podloga i prirodni milje koji omogućuje i bolju bioraspoloživost pojedinačnih mikronutrijenata, posebice vitamina B1 i željeza.
Koja je razlika između tekućih dodataka prehrani Strath Original i Strath s vitaminom D?
Oba proizvoda proizvode se istim tehnološkim postupkom i sadrže plazmolizirani biljni kvasac koji se prihranjuje s više od 50 različitih ljekovitih biljaka. Za Strath s vitaminom D koristi se kvasac koji je izložen UV-zračenju kako bi se potaknula prirodna sinteza vitamina D. Drugim riječima, vitamin D se ne dodaje već se potiče prirodni metabolizam stvaranja vitamina D u kvascu pod utjecajem UV-zraka.
Na isti način, i u našem se tijelu vitamin D stvara kada izložimo kožu sunčevom zračenju. Stoga se vitamin D često naziva sunčanim vitaminom. Prirodni proces stvaranja vitamina D u kvascu pod utjecajem izlaganja UV-zračenju patentirani je postupak, a Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ovakav oblik vitamina D klasificirala je kao novu hranu. Vitamin D u kvascu poznat je i kao D2 ili „biljni oblik“ vitamina D te je stoga pogodan i za vegetarijance.
Pridružite se velikoj Strath obitelji te izaberite Strath plazmolizirani biljni kvasac koji će svi vaši ukućani obožavati.
Literatura:
Beard JA, Bearden A, Striker R. Vitamin D and the anti-viral state. J Clin Virol. 2011;50(3):194–200. doi:10.1016/j.jcv.2010.12.006
Borella E, Nesher G, Israeli E, Shoenfeld Y. Vitamin D: a new anti-infective agent?Ann N Y Acad Sci. 2014; 1317:76-83.
Hohman E E, Martin B R, Lachcik P J, Gordon D T, Fleet J C, Weaver C M. Bioavailability and Efficacy of Vitamin D2from UV-Irradiated Yeast in Growing, Vitamin D-Deficient Rats. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 2011;59(6), 2341–2346. doi:10.1021/jf104679c
Jäpelt R B, Jakobsen J. Vitamin D in plants: a review of occurrence, analysis, and biosynthesis. Frontiers in Plant Science, 2013;4. doi:10.3389/fpls.2013.00136
