Može li se sindrom iritabilnog crijeva pobijediti?

Što je uopće IBS?

IBS (engl. irritable bowel syndrome) ili sindrom iritabilnog crijeva kronični je probavni poremećaj kojeg možemo prepoznati prema pojavi simptoma poput bolova u trbuhu, promjena u ritmu pražnjenja crijeva ili promjena konzistencije stolice. Pojednostavljeno, sindrom iritabilnog crijeva najčešće možemo prepoznati po promjenama u pokretljivosti crijeva. Karakteriziraju ga razdoblja konstipacije, odnosno zatvora i/ili proljeva, a ponekad i izmjene ta dva dominantna simptoma koji su ponekad praćeni i bolovima. Često se mogu javiti grčevi i bolovi u trbuhu, koji su posebno izraženi nakon obilnijih obroka te osjećaj nadutosti koji vas može pratiti cijeli dan.

Učestalost pojave sindroma iritabilnog crijeva čak je trostruko veća u žena, a znanstvenici još uvijek nisu utvrdili koji su točni uzroci nastanka ovog sve učestalijeg probavnog poremećaja.

Većina oboljelih navodi kako konzumacija određene hrane pogoršava njihove simptome, a najčešći okidači su obilni masni obroci, mlijeko i pojedini mliječni proizvodi koji su bogati mliječnim šećerom – laktozom, kava, alkoholna pića te pojedino voće i povrće poput luka i češnjaka, trešanja, lubenice i šljiva.

Možemo li olakšati simptome?

Glavni cilj liječenja je poboljšanje kvalitete života oboljelih, što se postiže smanjenjem bolova i uravnoteženjem probavne funkcije. Pojedine namirnice mogu imati blagotvorno djelovanje kod oboljelih, kao što su fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira te uvođenje prehrane siromašne fermentabilnim šećerima (low FODMAPS dijeta). Tako se preporuča umjesto doručka iz pekare, odabrati žitnu kašu od primjerice zobenih ili heljdinih pahuljica ili kvinoje koju možete obogatiti svježim bobičastim voćem i bademima.

Međutim, ta popularna dijeta zapravo je paradoksalno siromašna vlaknima koja su bitna za raznolikost i ravnotežu crijevne mikrobiote te se svakako treba nadopuniti dobrim bakterijala i korisnim vlaknima. Nadalje, ako se promjena prehrambenih navika nije pokazala dovoljnom te nije došlo do poboljšanja simptoma, valja posegnuti za dodacima prehrani. Tržište dodataka prehrani preplavljeno je različitim proizvodima i ponekad je teško izabrati pravi dodatak prehrani koji odgovara njihovim potrebama.

Kod sindroma iritabilnog crijeva nekoliko se dodataka prehrani pokazalo korisnim u olakšavanju simptoma ovog upornog i neugodnog sindroma. Provedena su brojna klinička istraživanja koja potvrđuju djelotvornost dodataka prehrani koje sadrže korisne bakterije, topljiva vlakna, ulje paprene metvice te L-triptofan.

“Dobre” bakterije su prirodno prisutne u našim crijevima i mogu pozitivno utjecati na zdravlje domaćina jer sudjeluju u postizanju ravnoteže crijevne mikrobiote što može smanjiti nelagodu u probavnom sustavu. Topljiva prehrambena vlakna služe kao hrana dobrim bakterijama, a njihov najpoznatiji predstavnik je inulin koji ima povoljan učinak na zdravlje crijeva upravo hranjenjem dobrih bakterija što im omogućuje da nadjačaju one štetne bakterije.

Ulje paprene metvice poznato je po svom pozitivnom učinku opuštanja glatkih mišića crijeva, a njegovu djelotvornost potvrđuje i Američko gastroenterološko društvo koje je uvrstilo ulje paprene metvice u svoje smjernice za terapiju IBS-a. L-triptofan je aminokiselina koja se u znanstvenim studijama pokazala korisnom posebno u osoba koje imaju sindrom iritabilnog crijeva s predominantnom konstipacijom.

Važno je naglasiti kako se kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva značajno razlikuje prisutnost, ali i jačina izraženih simptoma. Stoga se oboljelima savjetuje osluškivanje vlastitog organizma, te individualno kreiranje svakodnevne prehrane i uzimanje dodataka prehrani koji odgovaraju svakom pojedincu ponaosob. Dodaci prehrani koji sadrže više komponenti koje ciljaju na različite simptome i tegobe pritom su najbolji odabir budući da se i sam sindrom iritabilnog crijeva najčešće prezentira s raznolikim tegobama.

Literatura:

• Bijkerk CJ, Muris JW, Knottnerus JA, Hoes AW, de Wit NJ. Systematic review: The role of different types of fibre in the treatment of irritable bowel syndrome. Aliment Pharmacol Ther. 2004;19:245- 251.
• Burr RL, Gu H, Cain K, Djukovic D, Zhang X, Han C, Callan N, Raftery D, Heitkemper M. Tryptophan Metabolites in Irritable Bowel Syndrome: An Overnight Time-course Study. J Neurogastroenterol Motil. 2019;25(4):551-562.
• Hasler WL. Irritable bowel syndrome and bloating Best Practice & Research Clinical Gastroenterology 2007; 21 (4): 689–707.
• Kligler B, Chaudhary S. Peppermint Oil. Fam Physician 2007;75:1027-30.
• Locke GR, 3rd, Murray JA, Zinsmeister AR, Melton LJ, 3rd, Talley NJ. Celiac disease serology in irritable bowel syndrome and dyspepsia: A population-based case-control study. Mayo Clin Proc. 2004;79: 476-482.
• Paineau D, Payen F, Panserieu S, Coulombier G, Sobaszek A, Lartigau I, Brabet M, Galmiche JP, Tripodi D, Sacher-Huvelin S, Chapalain V, Zourabichvili O, Respondek F, Wagner A, Bornet FR. The effects of regular consumption of short-chain fructo-oligosaccharides on digestive comfort of subjects with minor functional bowel disorders. Br J Nutr. 2008;99:311-318.
• Papadia C, Bertele A, Zuppardo R, Coruzzi A, Cavestro GM, Di Mario F, Franze A. Do prebiotics relieve constipation –predominant irritable bowel syndrome (IBS-C) symptoms? A randomized single blinded study. Digestive and Liver Disease 41S (2009), S1–S167
• Ringstrom G, Abrahamsson H, Strid H, Simren M. Why do subjects with irritable bowel syndrome seek health care for their symptoms? Scand J Gastroenterol. 2007;42:1194-1203.
• Saito YA, Locke GR, 3rd, Weaver AL, Zinsmeister AR, Talley NJ. Diet and functional gastrointestinal disorders: A population-based case-control study. Am J Gastroenterol. 2005;100:2743-2748.
• Vernia P, Marinaro V, Argnani F, Di Camillo M, Caprilli R. Selfreported milk intolerance in irritable bowel syndrome: What should we believe? Clin Nutr. 2004;23:996-1000.