Datum objave: 05. 07. 2022.

Iako je i Hrvatska mediteranska zemlja, zabrinjavajući podaci o prekomjernoj tjelesnoj težini stanovnika Hrvatske pokazuju da još uvijek ne iskorištavamo dovoljno blagodati mediteranske prehrane koja nam je blizu i dostupna, a i jednostavno se priprema.

Mediteranska prehrana je izvrstan način za brigu o svom srcu, ali i zdravlju općenito. To dokazuju i studije koje su pokazale da ljudi koji žive u mediteranskim zemljama u manjem broju pate od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s ljudima koji žive na sjeveru. Ali ne radi se samo o prehrani. Zdravstvene prednosti tradicionalnog života u mediteranskim zemljama vjerojatno su također posljedica fizički aktivnog načina života, ali i opuštenijeg stava prema životu. Sam pojam mediteranska prehrana je relativno nejasan. Naime, iako Sredozemno more okružuju različite zemlje poput Španjolske, Izraela i Egipta, najviše istraživanja zdravstvenih dobrobiti mediteranske prehrane usredotočilo se na tradicionalne kuhinje Grčke i južne Italije.

Ključne komponente mediteranske prehrane koje blagotvorno utječu na ljudsko zdravlje su obilje biljne hrane kao što su voće, povrće, žitarice, grah i orašasti plodovi. Hrana je uglavnom svježa i sezonska te minimalno prerađena, a za pripremu hrane se u prvom redu koristi maslinovo ulje.

Mliječni proizvodi, perad i riba jedu se u umjerenim količinama, a crveno meso rijetko i u malim količinama. Tipični desert je svježe voće. Suprotno uvriježenom mišljenju, mediteranska prehrana nije siromašna masnoćama, ali ima malo zasićenih masnoća. Glavni razlog za to su zdrave masti iz maslinovog ulja, ribe i orašastih plodova. Ova zdrava ulja također hrani daju poseban okus koji poboljšava sam užitak, čineći prehranu ukusnijom i privlačnijom. Brojne namirnice koje prevladavaju u mediteranskoj prehrani naći ćete ako zavirite u Lidl katalog.

Mnoga načela mediteranske prehrane promiču zdravlje bez obzira na to gdje se nalazite. Tako ne morate živjeti na Mediteranu kako biste u svoju prehranu uključili što više povrća, bilo da ga jedete s maslinovim uljem ili ga radije prepržite na suncokretovom. Također svi znamo da je konzumacija ribe, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki dobro za vas bez obzira na to gdje se nalazili. Što se tiče hrane životinjskog porijekla, čak ni stručnjaci nisu jednoglasni. Je li mediteranska prehrana zdrava zato što sadrži malo mesa ili je zdrava zato što sadrži mnogo biljne hrane? Bi li više mesa bilo u redu da je nemasno? Bi li više mliječnih proizvoda bilo u redu da ima manje masnoća? U svakom slučaju jedite manje porcije mesa i pobrinite se da tri četvrtine vašeg tanjura ispunjava povrće, a samo jednu četvrtinu crveno meso, piletina ili riba. Također radije birajte mlijeko, jogurt i sir sa smanjenim udjelom masnoća. Prilikom planiranja kupnje provjerite aktualni Lidl katalog kako biste pronašli brojne namirnice iz mediteranske kuhinje.

Iznimno popularne namirnice mediteranske prehrane su mahunarke kao što su leća, slanutak i grah. Vrlo su hranjive, svestrane, a i iznimno jeftine. Tradicionalni mediteranski načini uživanja u mahunarkama su salate i variva, ali ih možete ubaciti u gotovo sva jela. Prije pripreme ih namočite preko noći ili ih prokuhajte da omekšaju, a možete koristiti i mahunarke iz konzerve. Uz pomoć mahunarki možete smanjiti i konzumaciju crvenog mesa. Tako prilikom sljedeće pripreme bolonjez umaka pokušajte staviti manje mesa i dodajte više crvene leće. Ukoliko tražite zamjenu za piletinu, odličan izbor je slanutak.

Pošalji prijatelju na email

Komentari