Drevni narod Azteka cijenio je spirulinu koja je ponovno dospjela u žarište interesa kada je NASA predložila da se ova alga može uzgajati u svemiru za potrebe astronauta. Danas je jedan od najpopularnijih dodataka prehrani u svijetu.
Spirulina je vrsta modrozelene alge koja raste i u slatkoj i u slanoj vodi. Starost joj se procjenjuje na oko 3,6 milijardi godina te se vjeruje kako predstavlja prvi fotosintetski oblik života koji je pomogao u stvaranju atmosfere bogate kisikom pogodne za život svih drugih aerobnih organizama.
Kao dodatak prehrani preporučuje se zbog svog antibakterijskog, antioksidacijskog te protuupalnog djelovanja. Osim toga, pokazalo se kako spirulina u obliku dodatka prehrani jača imunitet i može blagotvorno djelovati na smanjenje razine kolesterola u krvi.
Izuzetno bogatstvo nutrijenata
Nagli porast zanimanja znanstvenika, ali i prehrambene industrije, za ovom algom može se pripisati provedenim biokemijskim analizama koje su pokazale iznenađujući nutritivni sastav spiruline. Sadrži veliki udio proteina, brojne vitamine i minerale. Proteini čine čak 60 – 70 % ukupne suhe mase. Za usporedbu, sojino brašno sadrži svega 35% proteina.
Nadalje, spirulina je izvor višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA), pigmenata poput klorofila a, fikocijanina i karotena. Fikocijanin, pigment koji spirulini daje jedinstvenu plavo-zelenu boju, najmoćniji je antioksidans u ovoj algi. Uloga ovog antioksidansa je neutralizacija slobodnih radikala i inhibicija proizvodnje upalnih signalnih molekula te na taj način štiti organizam od vanjskih štetnih čimbenika.
Standardna preporučena dnevna doza spiruline iznosi 1–3 grama, ali ta se doza može povećati i do 10 grama dnevno. Jedna jušna žlica spiruline (7 grama) zadovoljit će 11% ukupnih dnevnih potreba za željezom i 21 % preporučenih dnevnih potreba za bakrom. Još neki minerali koji se mogu pronaći u ovoj algi su kalcij, krom, magnezij, mangan i cink. Od vitamina B skupine najzastupljeniji su vitamin B1 i B2. Također, sadrži i druge vitamine kao što su provitamin vitamina A (β – karoten), vitamin C i vitamin E.
Sadržaj β - karotena neobično je visok, gotovo je 30 puta je veći nego u mrkvi.
Snažna antioksidacijska i protuupalna svojstva spiruline
Današnji užurbani način života nikako ne pogoduje zdravlju čovjeka. Čimbenici kao što su psihički stres, brza hrana, prekomjerna konzumacija alkohola i pušenje dovode do značajnog oksidacijskog stresa. Oksidacijski stres u ljudskom organizmu može dovesti do oštećenja molekule DNK i tjelesnih stanica. Nagomilavanjem ovakvih oštećenja dolazi do stvaranja kronične upale, što pridonosi pojavi karcinoma, ali i drugih bolesti. Spirulina je fantastičan izvor antioksidansa i zbog toga ima zaštitno djelovanje na stanice. Najmoćniji antioksidans u spirulini je već ranije spomenuti fikocijanin koji spirulini daje jedinstvenu plavo-zelenu boju. Fikocijanin hvata slobodne radikale, a također inhibira proizvodnju upalnih signalnih molekula te tako pruža impresivni antioksidacijski i protuupalni učinak i na taj način štiti organizam od vanjskih štetnih čimbenika.
Spirulina – hrana budućnosti
Interes za takozvanu „hranu budućnosti“ porastao je kao odgovor na poprilično jednolik i pomalo dosadan izbor hrane, posebno hrane životinjskog porijekla. Takva hrana će teško osigurati adekvatan unos hranjivih tvari i činiti dio održive prehrane za brzorastuću ljudsku populaciju.
Hrana budućnosti se definira kao ona hrana kojoj se tehnološkim razvojem ubrzano povećava razina proizvodnje, odnosno kojoj se povećava potencijal za proizvodnju u velikim količinama uz smanjenje troškova proizvodnje i uz brigu za okoliš. Jedna od njih je i spirulina.
Hrana koja raste u vodenom mediju, kao što je spirulina, u usporedbi s potrebama proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, zauzima značajno manji prostor na kopnu jer se može proizvoditi u bočatim ili slanim vodenim područjima, koja su neprimjerena za proizvodnju većine drugih usjeva. Zamjenom uzgoja dijela hrane koja se proizvodi na kopnu spirulinom, dovelo bi do značajnog smanjenja onečišćenja zraka, tla i vode.
Uloga spiruline u očuvanju okoliša
Još je jedan način kako ova alga može doprinijeti očuvanju okoliša. Stotine milijuna tona kemikalija godišnje proizvede se u svijetu. Ti spojevi, najčešće toksični sastojci, u ogromnim se količinama na različite načine koncentriraju u biosferi i značajno utječu na ekološku ravnotežu. Ova alga se može uspješno koristiti za dugotrajnu zaštitu okoliša i zbrinjavanje kemijskih toksičnih tvari ili njihovu pretvorbu u uobičajene netoksične spojeve.
Spirulina ima veliku sposobnost adsorpcije nekih toksičnih kemikalija, npr. TNT-a (jednog od najšire korištenih eksploziva) i njegovih metabolita te ga posprema unutar vakuole. Zato postoji veliki potencijal za primjenu spiruline kao učinkovitog alata za čišćenje zagađene vode toksinima.
Spirulina je svakako zanimljiva alga s puno dobrobiti, kako za ljudski organizam, tako i za očuvanje okoliša za budućnost. Međutim, kao i kod brojnih drugih dodataka prehrani, potrebno je izabrati onaj dodatak prehrani poznatog i kontroliranog podrijetla i kvalitete.
Podrijetlo Spiruline bitna je karakteristika dodataka prehrani
Prilikom odabira spiruline u obliku dodatka prehrani, trebalo bi obratiti pozornost na njezino podrijetlo. Naime, spirulina koja nije uzgajana u kontroliranim uvjetima, već je ubrana u divljini predstavlja značajan rizik kontaminacije teškim metalima i bakterijama.
Havajska Spirulina izdvaja se zbog činjenice da se već 36 godina uzgaja na zdravoj i održivoj farmi Koni u kontroliranim uvjetima.
Zbog idealnih uvjeta uzgoja - havajske sunčeve svjetlosti tijekom cijele godine, čistog svježeg zraka te havajske vode filtrirane u lavi, havajska spirulina na tržištu svakako prednjači svojom vrhunskom kvalitetom.
Osim što je sam proizvod iznimno kvalitetan, proces proizvodnje ne uzrokuje onečišćenje okoliša jer je Nutrex Hawaii jedina farma mikroalgi koja se nalazi u tzv. biosigurnoj zoni koja zabranjuje korištenje štetnih pesticida, herbicida i GMO-a. Također, na njihovoj farmi nema onečišćenja vode niti uzrokuju erozije tla. Dodatno, kako bi se minimizirao vodeni otpad i vratile esencijalne hranjive tvari u ribnjake, većina svježe vode se reciklira i vraća u ribnjak za sljedeći ciklus uzgoja, a u vodu u kojoj se uzgaja Havajska spirulina, dodaje se 5% čiste oceanske vode s dubine od 600 metara koja je zaslužna za bogatstvo minerala u spirulini.
LITERATURA:
Adamia G., Chogovadze M., Chokheli L., Gigolashvili G., Gordeziani M., Khatisashvili G., Kurashvili M., Pruidze M., (2018) About possibility of alga Spirulina application for phytoremediation of water polluted with 2,4,6-trinitrotoluene. Ann. Agrar. Sci.
Akao Y., Ebihara T., Masuda H., Saeki Y., Akazawa T., Hazeki K., Hazeki O., Matsumoto M, Seya, T. (2009) Enhancement of antitumor natural killer cell activation by orally administered Spirulina extract in mice. Cancer Sci. 100(8), 1494–1501.
Belay A., Kato T., Ota Y. (1996) Spirulina (Arthrospira): potential application as an animal feed supplement. J. Appl. Phycol. 8(4-5), 303–311.
Bernstein J. A., Ghosh D., Levin L. S., Zheng S., Carmichael W., Lummus Z., Bernstein I. L. (2011) Cyanobacteria: An unrecognized ubiquitous sensitizing allergen? Allergy Asthma Proc. 32(2), 106–110.
Chen Y.-Y., Chen J.-C., Tayag C. M., Li H.-F., Putra D. F., Kuo Y.-H., Bai J. C., Chang, Y.-H. (2016) Spirulina elicits the activation of innate immunity and increases resistance against Vibrio alginolyticus in shrimp. Fish Shellfish Immun. 55, 690–698.
Clément G., Giddey C., Menzi R. (1967) Amino Acid Composition and Nutritive Value of the Alga Spirulina Maxima. J. Sci. Fd. Agric. 18, 497-501.
Farooq S. M., Boppana N. B., Asokan D., Sekaran S. D., Shankar E. M., Li C., Gopal K., Bakar S. A., Karthik H. S., Ebrahim A. S., (2014) C-Phycocyanin Confers Protection against Oxalate-Mediated Oxidative Stress and Mitochondrial Dysfunctions in MDCK Cells. PLoS OnE. 9(4), e93056.
Finamore A., Palmery M., Bensehaila S., Peluso I. (2017) Antioxidant, Immunomodulating, and Microbial-Modulating Activities of the Sustainable and Ecofriendly Spirulina. Oxid. Med. Cell. Longev. 2017, 1–14.
Hultberg M., Lind O., Birgersson G., Asp H. (2016) Use of the effluent from biogas production for cultivation of Spirulina. Bioproc. Biosyst. Eng. 40(4), 625–631.
Jensen G. S., Attridge V. L., Beaman J. L., Guthrie J., Ehmann A., Benson K. F. (2015) Antioxidant and Anti-Inflammatory Properties of an Aqueous Cyanophyta Extract Derived from Arthrospira Platensis: Contribution to Bioactivities by the Non-Phycocyanin Aqueous Fraction. J. Med. Food. 18(5), 535–541.
Jiang Y., Xie P., Chen J., Liang G. (2008) Detection of the hepatotoxic microcystins in 36 kinds of cyanobacteria Spirulina food products in China. Food. Addit. Contam. B. Part A, 25(7), 885–894.
Le T.-M., Knulst A. C., Röckmann H. (2014) Anaphylaxis to Spirulina confirmed by skin prick test with ingredients of Spirulina tablets. Food Chem. Toxicol. 74, 309–310.
Majdoub H., Mansour M. B., Chaubet F., Roudesli M. S., Maaroufi R. M. (2009) Anticoagulant activity of a sulfated polysaccharide from the green alga Arthrospira platensis. Biochim. Biophys. Acta. 1790(10), 1377–1381.
Mazokopakis E. E., Karefilakis C. M., Tsartsalis A. N., Milkas A. N., Ganotakis E. S. (2008) Acute rhabdomyolysis caused by Spirulina (Arthrospira platensis). Phytomedicine. 15(6-7), 525–527.
Parodi A., Leip A., De Boer I. J. M., Slegers P. M., Ziegler F., Temme E. H. M., Herrero M., Tuomisto H., Valin H., Van Middelaar C. E., Van Loon J. J. A., Van Zanten H. H. E. (2018) The potential of future foods for sustainable and healthy diets. Nat. Sustain. 1(12), 782–789.
Romay C., Gonzalez R., Ledon N., Remirez D., Rimbau V. (2003) C-Phycocyanin: A Biliprotein with Antioxidant, Anti-Inflammatory and Neuroprotective Effects. Curr. Protein Pept. SC 4(3), 207–216.
Roy-Lachapelle A., Solliec M., Bouchard M., Sauvé S. (2017) Detection of Cyanotoxins in Algae Dietary Supplements. Toxins, 9(3), 76.
Schmidt J., Wilhelm S., Boyer G. (2014) The Fate of Microcystins in the Environment and Challenges for Monitoring. Toxins, 6(12), 3354–3387.
Scoglio, S. (2018) Microcystins in water and in microalgae. Toxicol. Rep. 5, 785–792.
Shih C.-M., Cheng S.-N., Wong C.-S., Kuo Y.-L., Chou T.-C. (2009) Antiinflammatory and Antihyperalgesic Activity of C-Phycocyanin. Anesth. Analg. 108(4), 1303–1310.
Soni R. A., Sudhakar K., Rana R. S. (2017) Spirulina – From growth to nutritional product: A review. Trends Food Sci. Tech. 69, 157–171.
Vichi S., Lavorini P., Funari E., Scardala S., Testai E. (2012) Contamination by Microcystis and microcystins of blue–green algae food supplements (BGAS) on the italian market and possible risk for the exposed population. Food chem. Toxicol. 50(12), 4493–4499.
Wu Q., Liu L., Miron A., Klímová B., Wan D., Kuča K. (2016) The antioxidant, immunomodulatory, and anti-inflammatory activities of Spirulina: an overview. Arch. Toxicol. 90(8), 1817–1840.
Živković R. (2002) Dijetoterapija. Medicinska naklada, Zagreb.
