Novo istraživanje provedeno na specifičnom probiotičkom soju pokazalo je njegovu sposobnost usporavanja, a možda čak i stvaranja proteina povezanih s razvojem Parkinsonove bolesti.
Oslanjajući se na prethodna istraživanja koja povezuju moždane funkcije s bakterijama u crijevima, nova studija na oblićima otkrila je da probiotički soj Bacillus subtilis PXN21 (Bio-Kult® Mind) sprječava stvaranje otrovnih nakupina koje zatim onemogućuju opskrbu mozga dopaminom, ključnom kemikalijom koja koordinira kretanje.
Pišući u časopisu Cell Reports, autori tvrde kako su dobiveni rezultati osnova za istraživanje potencijalnog učinka probiotičkog soja B. subtilis na modificiranje bolesti, ako se koristi kao dodatak prehrani. Doktor Ashton Harper, medicinski direktor tvrtke ADM Protexin, tvrdi kako je razlog zbog kojeg su ovi rezultati toliko uzbudljivi taj što, unatoč značajnim naporima i ulaganjima u razvoj terapija za postizanje navedenih učinaka kod Parkinsonove bolesti, one trenutno nisu dostupne. Dakle, dobiveni rezultati nude barem nadu u razvoj nove mogućnosti liječenja ove uobičajene bolesti, iako je jasno kako se učinci pokazani u studiji trebaju prenijeti na ljude.
Znanstvenici objašnjavaju kako se u mozgu oboljelih protein alfa-sinuklein pogrešno savija i nadograđuje te se stvaraju toksične nakupine, koje su povezane sa smrću živčanih stanica odgovornih za proizvodnju dopamina. Gubitak ovih stanica uzrokuje motoričke simptome povezane s Parkinsonovom bolešću, uključujući smrzavanje, drhtavicu i usporenost pokreta.
Istraživači su koristili obliće izmijenjene kako bi proizvodili humanu verziju alfa-sinukleina koji tvori nakupine. Nahranili su obliće različitim vrstama probiotika kako bi vidjeli mogu li bakterije tih probiotičkih sojeva utjecati na stvaranje toksičnih nakupina.
Znanstvenici su otkrili da probiotički soj Bacillus subtilis ima izvanredan zaštitni učinak protiv nakupljanja ovog proteina, a također je očistio neke od već formiranih nakupina, što je poboljšalo motoričke simptome kod oblića.
Također je utvrđeno da su bakterije uspjele spriječiti stvaranje toksičnih nakupina alfa-sinukleina proizvodeći kemikalije koje mijenjaju način na koji enzimi u stanicama prerađuju specifične masti nazvane sfingolipidi.
Ovo je istraživanje najnovije u nizu nedavnih studija koje su otkrile vezu između moždane funkcije i tisuća različitih vrsta bakterija koje žive u probavnom sustavu. Ostala ispitivanja na miševima otkrila su kako mikrobiota crijeva ima utjecaj na motoričke simptome.
Dr Harper ističe da, ako se rezultati ove studije uspiju pouzdano preslikati na ljude, to će dovesti do promjene koncepta u upravljanju Parkinsonovom bolešću te vjerojatno mnogih drugih bolesti koje će uslijediti. Vodeći istraživači tvrde kako rezultati pružaju priliku za proučavanje kako promjena u sastavu bakterija koje čine mikrobiotu crijeva utječe na Parkinsonovu bolest. Sljedeći korak je potvrda ovih rezultata na miševima, nakon čega slijede brzo praćena klinička ispitivanja, s obzirom da je ispitivani probiotik već dostupan u prodaji.
Parkinsonova bolest najbrže je rastuće neurološko stanje na svijetu. Trenutno ne postoji način liječenja koji može usporiti ili zaštititi od napredovanja bolesti, ali financiranjem projekata poput ovog sve smo bliži tome, ističu znanstvenici. Vjeruje se da promjene mikroorganizama u crijevima u nekim slučajevima igraju ulogu u pokretanju Parkinsonove bolesti te su povezane s određenim simptomima, zato je u tijeku istraživanje zdravlja crijeva i probiotika. Rezultati ove studije zanimljivi su jer pokazuju vezu između bakterija u crijevima i proteina alfa-sinukleina, ključnog u razvoju Parkinsonove bolesti. Pomoću studija u kojima se identificiraju bakterije koje su korisne kod Parkinsonove bolesti može se utjecati ne samo na poboljšanje simptoma, već i na zaštitu populacije od razvoja te bolesti.
