Novo istraživanje objavljeno u časopisu Food Policy po prvi put je utvrdilo da bi promjene u načinu prehrane mogle utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida iz prehrambenog sustava te posljedično na smanjenje negativnih klimatskih promjena.
Istraživanje je proučavalo povezanost konzumiranih namirnica i emisije plinova koji potječu iz prehrambenog sustava. U parametre istraživanja uvršten je i sociodemografski status stanovnika. Emisija plinova podrijetlom iz prehrambenog sustava podrazumijevala je sve faze prehrambenog lanca: proizvodnju, pakiranje, skladištenje, transport, prodaju i konzumaciju.
Rezultati su pokazali da mesna industrija najviše doprinosi stakleničkom učinku emisije plinova s čak 21%.
Dodatno, domaćinstava s najvišom emisijom plinova bila su pretežito bjelačke rase (80%) kod koji je stupanj visokog obrazovanja iznosio 26%.
Znanstvenici naglašavaju da bi edukacija o odabiru prehrambenih namirnica s ekološkog aspekta uvelike mogla utjecati na smanjenje stakleničkog učinka emisije plinova. Pritom pozivaju nutricioniste da se uključe u formiranje nutritivno adekvatnih jelovnika koji će moći maksimalno ublažiti indirektno posredovane klimatske promjene.
Komentari
Povezani članci
Slatkovodna riba kao održivi izvor kolagena
Voće i povrće poboljšava mentalno zdravlje djece
Ispunili smo obećanje – našu ambalažu možete odložiti u organski otpad
Riblji otpad ne mora biti otpad!
Koji nas prehrambeni trendovi očekuju u nadolazećoj godini?
Ishodi genetski specifične prehrane
Važnost prehrane kod želučanih tegoba
Blagotvorno djelovanje antioksidansa na Alzheimerovu bolest
Važnost obogaćivanja namirnica vitaminom D
Skromne, no moćne – dagnjama protiv klimatskih promjena
Personaliziranom prehranom do psihičkog zdravlja
Prehrambene preporuke za oboljele od karcinoma jednjaka
Utjecaj prehrane na sastav majčinog mlijeka
Prehrana kod karcinoma prostate
Mogu li dodaci prehrani biti od koristi planinarima na velikim visinama?
