Negativne posljedice lockdowna na pretilost djece

Znanstvenici pretpostavljaju kako izolacija stvara nepovoljno okruženje za održavanje zdravog načina života kod djece i adolescenata s pretilošću. Školsko okruženje pruža rutinu u konzumaciji obroka, tjelesnoj aktivnosti i spavanju. Sve navedene životne navike povezane su s rizikom od razvoja pretilosti, ističu stručnjaci.

U ovoj studiji istraživači su anketirali 41 dijete i adolescenta s pretilošću u Italiji, koja su bila uključena u dugoročno istraživanje. Informacije o životnim navikama vezane uz prehranu, tjelesnu aktivnost i san prikupljene su tijekom tri tjedna lockdowna i uspoređene s podacima iz 2019. godine. Pitanja su se odnosila na tjelesnu aktivnost, vrijeme provedeno pred zaslonom, san, prehrambene navike, konzumaciju crvenog mesa, tjestenine, grickalica te voća i povrća.

Rezultati su potvrdili negativnu promjenu u životnim navikama, ukazujući kako pretila djeca imaju lošije rezultate u programima za kontrolu tjelesne mase dok su kod kuće, u odnosu na razdoblje kada su uključena u svoj školski program.

U usporedbi s navikama zabilježenim godinu dana prije, djeca su konzumirala jedan obrok više dnevno, svaki dan su spavala pola sata duže te su provodila gotovo pet sati više ispred ekrana telefona, računala i televizora svaki dan. Također, znatno se povećala potrošnja crvenog mesa, slatkih pića i brze hrane. S druge strane, tjelesna aktivnost smanjila se za više od dva sata tjedno, dok je količina konzumiranog povrća ostala nepromijenjena.

Ovisno o trajanju lockdowna, možda više neće biti lako izgubiti dobivenu tjelesnu masu, što može pridonijeti pretilosti tijekom odrasle dobi ako se ne uspostave zdravije životne navike. Razlog tome je što se pretilost u djetinjstvu i adolescenciji obično nastavlja i u odrasloj dobi, objasnili su autori studije. Zaključno, smatraju kako je potrebno provoditi telemedicinske programe koji bi potaknuli obitelji na održavanje zdravih životnih navika tijekom razdoblja lockdowna.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja