Za zdrave bubrege birajte hranu biljnog podrijetla

Fiziološka funkcija bubrega

Bubrezi procesiraju krv te odvajaju otpadne tvar i vodu. Otpadne tvari i voda čine sastavni dio urina koji se zadržava u mokraćnom mjehuru prije eliminacije iz organizma.

Otpadne tvari u krvi nastaju tijekom metabolizma raznih tkiva, a potječu i iz hrane koju jedemo. Tijelo uzima iz  hrane korisne i hranjive tvari, a otpadne tvari se transportiraju u krv. Funkcija bubrega neobično je važna jer se u njima odvija uklanjanje spomenutih otpadnih tvari. Ako bubrezi ne funkcioniraju kako treba, otpadne tvari se nakupljaju u krvi i mogu naškoditi našem tijelu.

Filtriranje krvi odvija se u sićušnim jedinicama bubrega koje se zovu nefroni. Svaki bubreg sadrži približno milijun nefrona. Tu se zbiva kompleksna kemijska izmjena uslijed koje otpadne tvari i voda napuštaju krv i čine sastavni dio urina.

Kroz bubrege prolaze i važne tvari poput elektrolita i minerala, a upravo precizni mjerni sustav unutar bubrega odlučuje koliko će se natrija, kalija i fosfora zadržati u tijelu, a koliko će se izlučiti. Dodatna važna funkcija bubrega je otpuštanje tri vitalna hormona, važna za sintezu crvenih krvnih stanica, regulaciju krvnog tlaka i održavanje adekvatne razine kalcija u organizmu. Kao i kod svega u životu, ravnoteža svih tvari neophodna je za optimalno zdravlje.

Rade li oba bubrega kako treba, bubrežna funkcija je 100 % - tna. To je zapravo više nego što nam je potrebno. Naime, nerijetko je član obitelji donor bubrega, a nakon uspjele operacije i donator i primatelj mogu živjeti dugo i zdravo i s jednim bubregom. Međutim, postoje situacije kada bubrezi imaju izrazito oslabljenu funkciju (funkcija bubrega je niža od 10-15 %),  te je tada nužna terapija – bilo dijaliza, bilo transplatacija.

Sačuvajmo zdrave bubrege

Čimbenici koji su povezani s povećanom opasnošću od pojave bolesti bubrega uključuju povišeni krvni tlak, povišenu razinu glukoze u krvi i dijabetes, pušenje, povišenu razinu kolesterola u krvi i vjerojatno povišen unos proteina prehranom. Mnogi od ovih čimbenika mogu se uspješno kontrolirati adekvatnim stilom života i prehranom. Prehrambene navike mogu biti od velike važnosti u početnom stadiju bolesti bubrega, a preporuke koje vrijede za te osobe ujedno trebaju slijediti i osobe koje žele prevenirati bolesti bubrega. Dijetoterapija i medicinska terapija kasnijih stadija bolesti bubrega trebaju biti izrazito individualizirane, te se neće obrađivati u ovom članku.

Kako prehranom zadržati zdravlje bubrega

Zdravi bubrezi uspješno eliminiraju otpadne tvari, međutim nije ih poželjno nepotrebno opterećivati tvarima koje im zadaju previše posla. Primarno se tu misli na kofein, razne lijekove, alkohol i prekomjernu količinu proteina.

Dijetoterapija ranog stadija bolesti bubrega ovisi o nekoliko čimbenika:

• Vrsti bolesti bubrega
• Stadiju zatajenja bubrega - ranom, srednjem ili kasnom
• Vrsti dijalize
• Prisustvu / odsustvu dijabetesa
• Tjelesnoj visini i masi
• Stupnju aktivnosti
• Količini izlučenog urina

Specifični nutrijenti

Iako je svaka osoba posebna biokemijska jedinka, postoje određeni nutrijenti na koje treba obratiti pažnju kada se radi o bubrezima. Promotrimo ih pobliže...

Ravnoteža kalcija i fosfora u organizmu važna je za održavanje zdravih kosti i zuba. Ne rade li bubrezi kako treba, fosfor se može gomilati u krvi. U tim situacijama treba izbjegavati hranu bogatu fosforom, a ponekad se daju i lijekovi koji služe kao «hvatači» fosfora i spriječavaju ulazak fosfora u krv. Visoka razina fosfora može izazvati brojne tegobe, poput boli u kostima i mišićima, te oštećenja srca. Osteoporoza je bolest koja nerijetko prati bolesti bubrega, te je ponekad koristan dodatak kalcija u prehrani. Hrana bogata fosforom je riba, meso, orašasti plodovi, sjemenke, leća, soja te sir.

Natrij u prehrani najvećim dijelom potječe iz soli. Ograničenje unosa soli pomaže u kontroli krvnog tlaka i spriječava zadržavanje tekućine u organizmu. Procesirana i konzervirana hrana također sadrži veće količine natrija, te je stoga važno čitati deklaracije na proizvodima. Moderna, zapadnjačka prehrana bogata je natrijem i kloridom, a siromašna je kalijem. Taj negativni obrat postigli smo evolucijom od pračovjeka, lovca-sakupljača, koji je konzumirao biljnu hranu bogatu kalijem i siromašnu natrij-kloridom. Prekomjerni unos soli velikim je dijelom uzrokovan upotrebom soli kao aditiva hrani. Sol se koristi i kao konzervans jer inhibira rast bakterija.

Danas pokušavamo ograničiti unos soli u našoj prehrani. Razlog restrikcije soli u prehrani je postavka da prehrana s visokim udjelom soli uzrokuje visoki krvni tlak ili hipertenziju kod pojedinaca koji su predisponirani za razvoj ove bolesti. Zdrave navike korištenja soli treba učiti u djetinjstvu budući da djeca često razvijaju svoj osjet za slanu hranu prema navikama svojih roditelja. Pitka voda iz vodovoda nije značajan izvor natrija, te pridonosi tek 10 % ukupnom prehrambenom unosu. Mineralne vode mogu biti bogate natrijem, te tada osobe koje imaju hipertenziju ili su u rizičnoj skupini trebaju uzeti u obzir količinu mineralne vode koju piju.

Kalij je elektrolit koji je važan za reguliranje ravnoteže vode, kiselosti, krvnog tlaka i neuromuskularnih funkcija. Previše ili premalo kalija može utjecati na mišićnu funkciju, posebice na srčani mišić. Zdravi bubrezi uklanjaju prekomjerne količine kalija iz krvi, dok bolesni bubrezi ne uspijevaju učinkovito ukloniti kalij, te se tada može prekomjerno nakupljati u krvi. Visoka razina kalija može utjecati na ritam srca. Najbogatiji prehrambeni su: neprerađena hrana, voće, povrće, cjelovite žitarice, svježe meso, a najbolji izvori su: banane, naranče, krumpir i rajčica.

Tekućina je važan dio prehrane, posebice tijekom ovih nemilosrdnih ljetnih temperatura. Zdravim bubrezima ne predstavlja nikakav problem ako osoba dnevno popije dvije do tri litre vode. Naprotiv, voda je prijeko potrebna za uklanjanje otrova. Suprotno situaciji kod zdravih osoba, smanjena funkcija bubrega zahtijeva smanjen i kontroliran unos tekućine, proteina i elektrolita.

Hrana kojoj treba dati prednost

Celer, hren, daikon, rotkvice povrće je koje se tradicionalno opisuje kao "čistači krvi", pa su stoga ove namirnice prijateljski naklonjene vašim bubrezima.

Kombinacija peršina i celera služi kao prirodni diuretik, a posebno je učinkovita kod povišene razine mokraćne kiseline (koju reguliraju bubrezi). Brusnice i sok od brusnica sadrže tvari koje zakiseljavaju urin i otežavaju preživaljavanje bakterija. Kod odabira soka od brusnica treba se odlučiti na onaj koji nije zaslađen, a najbolje ga je pripraviti od svježih brusnica. Ekstrakt korijena maslačka i čaj od sljeza pomažu pri izlučivanju otpadnih tvari iz bubrega, a biljka Uva ursi od koje se pripravlja tradicionalni uvin čaj odličan je diuretik i čistač urinarnog trakta.

Prehrana za zdrave bubrege treba sadržavati velik udio neprerađene hrane biljnog porijekla. Posebno se preporučuju češnjak, šparoge, krumpir, celer, krastavci, papaja, lubenica i banane. Istodobno treba piti 8 čaša vode dnevno, posebice u ljetnim mjesecima. Najbolje se odlučiti za kvalitetnu izvorsku vodu, a povremeno treba posegnuti i za pokojom čašom mineralne vode.

Pretjerivanje s proteinskom hranom životinjskog porijekla opterećuje bubrege, te stoga treba dati prednost kvalitetnim izvorima proteina poput mahunarki, grahorica i cjelovitih žitarica.

Za osobe koje su podložne stvaranju bubrežnih kamenaca, posebice onih sastavljenih od kalcij-oksalata, najbolja prehrana je vegetarijanska prehrana. Ovakav način prehrane osigurava dovoljno prehrambenih vlakana, a unos proteina nije pretjeran. Ove osobe trebaju izbjegavati sol i hranu koja sadrži mnogo oksalata, poput špinata, rabarbare i blitve. Vrijedi poslušati i Hipokratov 2 000 godina star savjet za spriječavanje bubrežnih kamenaca – pijte više vode!