Važnost tjelesne aktivnosti nakon onkološkog liječenja

Naime, mirovanje ima smisla ako kretanje uzrokuje bolove, ubrzani rad srca ili kratak dah. Međutim, brojna su istraživanja pokazala kako je tjelovježba sigurna za onkološke bolesnike te popravlja kvalitetu života, a onkološki bolesnici koji vježbaju imaju manji rizik od recidiva i dulje preživljavanje.

Tjelovježba pomaže otkloniti umor povezan s karcinomom

Umor je poznata nuspojava karcinoma i terapija koje se koriste za liječenje i pogađa velik broj oboljelih, a novije preporuke govore kako tjelovježba predstavlja korisnu intervenciju u smanjenju umora povezanog s karcinomom.

Unatoč tome što kada smo umorni nemamo volju vježbati, izbjegavanje aktivnosti i odmaranje nije korisno.

Tjelovježbom protiv tjeskobe i depresije

Psihološki stres koji podrazumijeva osjećaj tjeskobe i depresiju pogađa gotovo 30 posto oboljelih nakon liječenja. Psihološki stres negativno djeluje na onkološke bolesnike jer smanjuje stopu preživljavanja u usporedbi s oboljelima koji su psihološki zdravi. Tjelovježba dokazano popravlja raspoloženje, a onkološki bolesnici koji redovito vježbaju manje su tjeskobni i depresivni te imaju veće samopouzdanje i sretniji su pogotovo ako vježbaju u grupama. 

Dodatne prednosti tjelovježbe

Tjelovježba je korisna u prevenciji gubitka koštane mase u čijem su povišenom riziku primjerice žene u postmenopauzi  oboljele od karcinoma dojke, ali i muškarci oboljeli od karcinoma prostate. Također, tjelovježba je praktičan način kako sniziti rizik od duboke venske tromboze te konstipacije.

Kada i kako vježbati?

Ukoliko liječnik odobrava, s tjelovježbom bi trebalo početi odmah nakon završetka terapije. Savjetuje se provoditi vježbe istezanja koje su prikladne i za trenutke kada nismo spremni za tjelovježbu jačeg intenziteta. Preporuča se baviti se aerobnim aktivnostima poput brzog hodanja, plivanja i laganog trčanja, ali i provoditi vježbe snage uz pomoć utega.

Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr.