Svjetski dan Parkinsonove bolesti svake godine obilježava se 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest. Cilj obilježavanja ovog dana jest podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema.
Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj kojeg karakterizira oštećenje kontrole pokreta, a procjenjuje se kako od ove bolesti u našoj zemlji boluje više od 14 000 građana.
Ova kronična bolest nastaje zbog gubitka neurona koji je najizraženiji u području mozga poznatog kao „crna tvar“ (supstancija nigra), a koji je zadužen za lučenje dopamina. Inače, dopamin je poznati neurotransmiter koji u našem tijelu „upravlja“ dijelovima mozga zaduženima za izvođenje pokreta i koordinaciju.
Iako do danas nije utvrđen uzrok nastanka Parkinsonove bolesti, smatra se da je u određenoj mjeri za to odgovorna kombinacija okolišnih čimbenika i genetike.
Tipični simptomi Parkinsonove bolesti uključuju:
- tremor,
- krutost mišića,
- usporeno kretanje te
- slabu ravnotežu.
Kako bolest napreduje, pojavljuju se i drugi simptomi poput otežanog gutanja, poremećaja u govoru, oštećenja pokretljivosti crijeva, umora, depresije te kognitivnih oštećenja.
O važnosti prehrane u oboljelih od Parkinsonove bolesti pročitajte ovdje.
Povodom Svjetskog dana Parkinsonove bolesti donosimo vam pregled istraživanja koja su se bavila tematikom ove bolesti:
Tajna veza između crijeva i Parkinsonove bolesti
Proteinom iz ribe protiv Parkinsonove bolesti
Crijevna mikrobiota i Parkinsonova bolest
Kanabinoidi i Parkinsonova bolest
Visoke razine željeza smanjuju rizik od Parkinsonove bolesti
Koenzim Q10 može pomoći kod Parkinsonove bolesti