Unos vode i rizik za hipohidrataciju kod djece školske dobi

U istraživanju je sudjelovalo 150 djevojčica i dječaka dobi 9-13 godina koji su bilježili unos tekućine tijekom dva uzastopna dana. Tijekom drugog dana sudionici su prikupljali 24-satni urin koji je potom analiziran s obzirom na osmolalnost, boju, specifičnu urinarnu gravitaciju i volumen. Osmolalnost urina manja od 800 mmol/kg vode definirana je kao stanje hipohidracije.

Rezultati su pokazali da je prosječan unos vode kod dječaka bio 1729 ml/dan, dok je isti kod djevojčica iznosio 1550 ml/dan. Prevalencija hipohidracije iznosila je 33% (44% za dječake i 23% za djevojčice). Kod djece koja nisu zadovoljila preporučeni dnevni unos vode rizik za hipohidraciju bio je u prosjeku dva puta veći u odnosu na djecu koja su ostvarila preporučeni dnevni unos vode. Dodatno, dječaci su u odnosu na djevojčice imali veće parametre osmolalnosti (777 mmol/kg) i specifične urinarne gravitacije (1,021). Unatoč ostvarivanju preporuka za dnevni unos vode, više od 27% sudionika je bilo u stanju hipohidracije što je dovelo u pitanje snagu važećih preporuka.

Zaključno, ukoliko se ne dosežu predviđene preporuke za dnevni unos vode značajno se podiže relativni rizik za hipohidraciju. Posebno osjetljiva skupina su dječaci dobi između 9 i 13 godina koji mogu zahtjevati dodatni unos vode u odnosu na preporučeni kako bi izbjegli povišenu koncentraciju urina te postigli adekvatnu hidraciju.

Izvor: European Journal of Clinical Nutrition