Pravilna suplementacija tijekom trudnoće

Tijekom trudnoće, povećavaju se potrebe majke za određenim vitaminima i mineralima. Razlog ovog povećanja je potrebna podrška rastu i majčinog tkiva i tkiva fetusa. Potrebe za nutrijentima tijekom trudnoće uglavnom se mogu zadovoljiti dobro izbalansiranom prehranom, i dok je to moguće, pravilna prehrana ostaje najbolji način za zadovoljavanje tih potreba. Naime, visoke doze vitamina u suplementima mogu utjecati na apsorpciju ostalih nutrijenata, a ekstremno visoke doze nekih nutrijenata mogu izazvati i porođajne defekte.

Ipak neki od nutrijenata zahtijevaju posebnu pažnu.
U te nutrijente spadaju: folna kiselina, vitamin B12, vitamin C, vitamin D i vitamin A. Od minerala, vrlo je važno paziti na adekvatan unos kalcija, cinka, te željeza.

Folna kiselina: Folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi i diobi DNA (genetički kod za replikaciju svake nove stanice) i dijelova RNA kao npr. AMP koji su potrebni za sintezu proteina u svim stanicama. Stoga "brzorastuća" tkiva, kao fetus, stanice koje se moraju brzo obnavljati, kao crvene krvne stanice i imuno-stanice, imaju veliku potrebu za folnom kiselinom. Jedno od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća je da se suplementacijom folne kiseline postotak oštećenja živčnog sustava novorođenčeta smanjuje za 48 do 80%. Ovaj postotak označava smanjenje vjerojatnosti da osoba provede svoj život npr. u invalidskim kolicima, ili s problemima u kontroli crijeva i mjehura, ili nekim drugim invaliditetom. Važno je naglasiti da se većina oštećenja uzrokovanih deficitom folne kiseline pojavljuju tijekom prvih nekoliko tjedana trudnoće. Stoga je pred-trudnička suplementacija neophodna, a pogotovo za žene koje su koristile kontracepcijske tablete, zbog toga što je jedan od neželjenih efekata korištenja ovih tableta smanjenje razine folne kiseline. Danas se, iz navedenih razloga, hrana često obogaćuje folnom kiselinom.
Dobar izvor folne kiseline su pivski kvasac, gljive, jetra, brokula, šparoge, zeleno lisnato povrće.
Preporučena doza folne kiselina za trudnice iznosi 400 µg dnevno.

Vitamin B12: Vitamn B12 u organizmu regulira formiranje krvnih zrnaca i ugradnju željeza. U slučaju nedostatka B12 vitamina dolzi do perniciozne anemije te deficita krvnih zrnaca. Kod ljudi, ovaj vitamin je neophodan za zdrav živčani sustav. Poremećaj u ravnoteži, trnci u prstima ruku i nogu pa čak i paraliza nogu mogu se javiti kao rezultat dugotrajnog deficita B12 vitamina. Daljnji razvoj ovih neuroloških problema može se zaustaviti uzimanjem vitamina B12, ali šteta koja ja načinjena ne može se popraviti.
Vitamin B12 također djeluje na pojačanu produkciju energije, metabolizam (ugljikohidrata, masti i bjelančevina), potiče rast i duži životni vijek stanica te je potreban za pravilnu probavu.

Deficit vitamina B12 je rijedak, ipak može se javiti kod vegetarijanaca. Dnevno se preporuča unos 2,2 µg vitamina B12.

Vitamin C: Vitamin C je neophodan za pravilno zacjeljivanje rana, apsorpciju željeza i razvoj vezivnog tkiva. Kako ovog vitamina u velikim količinama ina u svježam voću i povrću, dnevne potrebe se lako zadovolje. Za trudnice, preporučena dnevna doza vitamna C iznosi 70 mg. Prevelike doze vitamina C mogu utjecati na fetalni metabolizam te se stoga ne preporučaju.

Vitamin D: Vitamin D je bitna komponenta za dobru apsorpciju kalcija. Kako se kosti fetusa razvijeaju tijekom trudnoće, potreban je dobar unos vitamina D. Za trudnice, preporučen dnevni unos vitamina D iznosi 400 IU, a potrebe se mogu zadovoljiti prehranom i obogaćenim mliječnim proizvodima.. Također, vitamin D se stvara u koži ukoliko je izložena suncu.

Vitamin A: Tijekom trudnoće, vitamin A je potreban za pravilan rast i razvoj fetusa. U prehrani prisutan je u dvije forme: kao retinol, i kao beta-karoten, provitamin vitamina A. Dnevna preporučena doza vitamina A za trudnice iznosi 2,700 IU. Količina preko 10000 IU ne preporuča se trudnicama jer su neke studije pokazale da vitamin A u ovoj količini može uzrokovati porođajne efekte. Iako su mnoge studije demantirale ovakvo djelovanje vitamin A ( u dozi od 10000 IU), uzimanje navedene doze i više, treba raspraviti s liječniom. Konzumiranjem hrane bogate voćem i povrćem sa širokim spektrom nutritivno vrijedne hrane i ograničenim količinama jetrica te suplementima koji sadrže retinol, lako se mogu zadovoljiti potrebe za vitaminom A u trudnoći.

Kalcij: Potrebe za kalcijem u trudnoći se udvostručuju. Nizak unos prehrambenog kalcija povezan je s preeklampsijom, potencijalno opasnim (ipak preventabilnim) stanjem kojeg karakterizira visok krvni tlak i znojenje. Suplementacija kalcijem može spriječiti preuranjen porod, povezan s preeklampsijom. Kalcij također smanjuje rizik od hipertenzije u trudnoći. Trudnicama se preporuča dnevni unos od 1,5 mg kalcija, a za trudnice koje ne unose dovoljno mliječnih proizvoda, 2 mg dnevno. Dobar prehrambeni izvor kalcija su zeleno lisnato povrće, mliječni preizvodi, tofu, grah, grašak, losos, sardine.