Kako dijabetes utječe na začeće, trudnoću i bebu?

Šećerna bolest ili dijabetes metabolički je poremećaj koji ima višestruke uzročne čimbenike. Glavno obilježje svih oblika šećerne bolesti je stanje kronično povišenih razina glikemije u sklopu poremećaja metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina, sa zajedničkom poveznicom oštećenja u lučenju ili perifernom djelovanju hormona inzulina, ključnog regulatora metabolizma glukoze.

Dijabetes u trudnoći

U kontekstu trudnoće, šećernu bolest možemo podijeliti u dvije velike skupine: pregestacijski i gestacijski dijabetes.

Pregestacijski dijabetes odnosi se na trudnice kod kojih je i prije trudnoće poznata šećerna bolest tipa 1 ili tipa 2. Gestacijski dijabetes je oblik šećerne bolesti koji se otkriva tijekom trudnoće, nešto češće u drugoj polovici trudnoće.

Pregestacijski dijabetes

Kod već ranije ustanovljene šećerne bolesti tipa 1 ili tipa 2, definitivno je potreban pojačani nadzor uz češće kontrole tijekom čitave trudnoće.

Trudnoća već sama po sebi nosi određene rizike pogoršanja glukoregulacije. Dobra kontrola šećerne bolesti jedna je i od ključnih pretpostavki začeća te urednog tijeka kako rane, tako i kasnije trudnoće.

Kod tipa 1 šećerne bolesti značajnih promjena u terapiji ne bi trebalo biti, osim nešto manjih korekcija doze u okviru intenzivirane inzulinske terapije.

Kod tipa 2 šećerne bolesti uz koji se puno češće od komorbiditeta javlja i debljina, nerijetko su potrebne i značajne terapijske korekcije. Naime, od svih lijekova registriranih za šećernu bolest tipa 2, trenutno su za trudnoću pogodni jedino inzulini te, relativno odnedavno, i metformini.

Stoga se je, po saznanju o trudnoći, važno čim prije javiti svom dijabetologu zbog dogovora i savjetovanja oko nužnih promjena u terapiji. Dodatno, u kontekstu i planiranja trudnoće, nije nimalo suvišno savjetovati se sa svojim dijabetologom o koracima koje bi trebalo poduzeti i prije same dijabetološke kontrole.

Gestacijski dijabetes

Definicija gestacijskog dijabetesa već je široko uvriježena i označava povišene vrijednosti glikemije natašte iznad 5.3 mmol/L te ako se u testu opterećenja glukozom (eng. oral glucose tolerance test – OGTT) izmjere povišene vrijednosti glikemije – iznad 10.0 mmol/L nakon jednog sata od opterećenja sa 75 grama otopine glukoze te ako vrijednosti glikemije iznose iznad 8.5 mmol/L dva sata nakon opterećenja otopinom glukoze.

Iako prevladava percepcija među širom populacijom da je trudnički ili gestacijski dijabetes stanje i/ili bolest relativno novijeg datuma, prvi slučaj gestacijskog dijabetesa opisan je još 1824. godine u knjizi „De diabete mellito, graviditatis symptomate”, autora Heinricha Gottlieb Bennewitza.

Zbog svojeg uglavnom asimptomatskog javljanja, nemoguće je dati točnu procjenu učestalosti i pojavnosti gestacijskog dijabetesa. Procijenjena učestalost (prevalencija) gestacijskog dijabetesa kreće se između 3 i 8%, uz različitu distribuciju učestalosti ovisno o dobi trudnoće, pridruženoj pretilosti te etničkoj pripadnosti. Pritom je neizostavni podatak da prema široko prihvaćenoj HAPO studiji učestalost gestacijskog dijabetesa seže i do 17,8%, što bi slobodno prevedeno značilo da svaka peta do šesta trudnica boluje od gestacijskog dijabetesa.

Najznačajniji rizični čimbenik trudnoće

Neovisno o tome koji bi od navedenih podataka bio najbliže stvarnom stanju u općoj populaciji, gestacijski dijabetes se time svrstava među najznačajnije rizične čimbenike trudnoće, pa i šire ako se uzme u obzir i razdoblje planiranja trudnoće u kontekstu sve učestalije problematike neplodnosti te nakon trudnoće, u kontekstu realnog rizika razvijanja tipa 2 šećerne bolesti.

Tijekom planiranja trudnoće sve češće se u svakodnevnoj praksi susreće problem debljine, nerijetko popraćen funkcionalnim poremećajima štitnjače (Hashimotov tireoiditis s posljedičnom hipotireozom), kao i sindrom policističnih jajnika, pri čemu svaki čimbenik pojedinačno čini sam proces začeća otežanim.

Veća učestalost gestacijskog dijabetesa zabilježena je:

• kod trudnica koje su se kasnije odlučile za trudnoću (starije od 25 godina),
• uz pridruženu pretilost i od ranije poznat sindrom policističnih jajnika,
• uz anamnestički podatak o šećernoj bolesti tipa 2 u obitelji te
• uz prethodno manifestirani gestacijski dijabetes.

Zbog djelovanja cirkulirajućih hormona posteljice, prvenstveno kortizola i progesterona, početkom druge polovice trudnoće pojačava se djelovanje u smjeru inzulinske rezistencije, stoga se gestacijski dijabetes češće otkriva u kasnijem tijeku trudnoće.

Rizici gestacijskog dijabetesa

Ostatak članka pročitajte na Adiva.hr.

Autor: Božidar Perić, dr.med., spec. interne medicine, subspec. endokrinologije i dijabetologije