Alkohol i pušenje tijekom trudnoće

Ljudski mozak je jedinstven, jedan je od prvih organa koji se počinje razvijati kod fetusa, a zadnji završava svoj razvoj. Mozak je posebno osjetljiv na alkohol tijekom svog razvoja, pogotovo u prva tri mjeseca trudnoće. S obzirom da štetnost ovisi o dnevnoj količini i vrsti uživanog alkohola poprilično je teško prosuditi o štetnosti alkohola. Djelujući na moždane centre, alkohol proizvodi ovisnost i ostavlja posljedice.

Alkohol utječe negativno na embrionalni razvoj, a danas ga se smatra i najčešćim krivcem za prenatalne anomalije. Kao stanični toksin djeluje na embrionalni razvoj i izaziva smetnje rasta ili određene anomalije u razvitku. Oštećenja uzrokovana konzumacijom alkohola u trudnoći mogu biti teža ili lakša. U težu formu spada puna slika alkoholne embriopatije s tjelesnim i psihičkim znacima bolesti, a nešto lakša forma su tzv. alkoholni efekti.

Alkoholna embriopatija često se javlja kod majki koje tijekom trudnoće redovito i nekontrolirano konzumiraju alkohol. Ovakvo ponašanje može negativno utjecati na razvoj mozga što može uzrokovati srednju, pa čak i težu mentalnu retardiranost djeteta. Djeca ostaju mala rastom, masa i obim glavice su ispod donje granice krivulje za dob, razvoj motoričkih funkcija nije adekvatan. Nadalje može doći do psihičkih oštećenja, problema sa centralnim živčanim sustavom, anomalija u području glave, odnosno lica, te, u kasnijoj dobi, do problema s ponašanjem i socijalnom prilagodbom, te kvocijenta inteligencije nižeg od prosjeka.
Alkoholni efekti očituju se manje izraženim oštećenjima koja se uglavnom ispoljavaju na centralnom živčanom sustavu, pa se zbog toga i teže dijagnosticiraju. Javlja se usred redovite konzumacije umjerenih količina ili povremene konzumacije prekomjernih količina alkohola u trudnoći. Kod djece su oslabljene moždane funkcije. U školskoj dobi se javljaju poteškoće s čitanjem, pravopisom i računanjem, poteškoće u koncentraciji i pažnji, logičkom i apstraktnom razmišljanju. Ponašanje je često hiperaktivno i hiperagresivno.

Ostali čimbenici rizika
Uz učestalo konzumiranje alkohola tijekom trudnoće, postoje i biološki čimbenici koji mogu utjecati na pojavu fetalnih alkoholnih efekata. U te čimbenike spadaju starosna dob majke, broj djece, ili induvidualne razlike organizma u samom metabolizmu alkohola. Tu su i genetičke razlike koje neke ljude čine "ranjivijim" na djelovanje alkohola.

Prevencija
Najsigurniji izbor za trudnice je apstinencija od alkohola tijekom trudnoće. Na pitanja kolika količina alkohola je dopuštena i kada njegovo konzumiranje ostavlja najveće posljedice na dijete, još ni sama istraživanja nisu dala konačne odgovore.

Ipak, činjenica je da ima djece čije su majke tijekom trudnoće konzumirale alkohol, bez da je to ostavilo ikakve posljedice na njihov rast i razvoj.

Pušenje u trudnoći
Prema statističkim podacima oko 12 % budućih majki nastavlja pušiti i za vrijeme trudnoće. Pri tome sa svakom popušenom cigaretom raste rizik ometanja pravilnog razvoja djeteta. Mnoge negativne posljedice pušenja mogu se manifestirati i na majčinom i na djetetovom zdravlju.
Pušenje spada u bolesti ovisnosti jer stvara osjećaj ugode koji i izaziva ovisnost. Ipak, s obzirom da nikotinska ugoda nije izražena u tolikoj mjeri kao ona kod konzumacije opojnih droga, i sama ovisnost je manje izražena.

Utjecaj pušenja na djete:

• nikotin sužava krvne žile, smanjuje protok krvi kroz placentu, te izaziva porast tlaka nerođenog djeteta. Toksični ugljični monoksid koji nastaje prilikom pušenja vezuje se za krvni pigment u crvenim krvnim zrncima i potiskuje iz istih kisik. Nerođeno dijete već u ovim uvjetima pati od kroničnog manjka kisika i "bori" se još u maternici za "zrak". Posljedica je slabiji razvoj i smanjena porođajna masa djeteta.
• dokazano je da oko 3800 razgradnih produkata iz cigareta prelazi prilikom pušenja nefiltrirano u krvotok djeteta. Tu se nalaze kadmij i drugi teški metali, radioaktivne tvari, tvari koje izazivaju rak, a koje se nakon poroda mogu dokazati u urinu djeteta.
• pušenje u trudnoći ostavlja posljedice i na kasnijem razvoju djeteta, primjerice ometanje intelektualnog razvoja djeteta. U dobi od 16 godina, djeca čije su majke pušile u trudnoći, pokazuju zaostatke kod računanja, čitanja i u govoru. Učestalo se registrira agresivno i tvrdoglavo ponašanje.
• pušenje predstavlja značajan čimbenik rizika za kasniji razvoj alergije, neurodermitisa, kao i astme u djeteta. Mogu se razviti komplikacije kao što su problemi sa disanjem i razvoj infekcija tijekom prvih tjedana života.
Utjecaj pušenja na majku:
• pušenje može izazvati probleme tijekom trudnoće kao što su pobačaj, rođenje mrtvog djeteta, problemi sa placentom, krvarenje tijekom trudnoće, prijevremeni porod
• nikotin negativno djeluje na živčani sustav, na rad srca i na krvne žile. U pravilu ubrzava rad srca, steže krvne žile i povisuje krvni tlak.

DOJENJE: pušenje kod dojilja može izazvati pomankanje mlijeka i smanjenu količinu vitamina C u mlijeku

Prevencija

• što se manje cigareta popuši u trudnoći to je bolje za majku i dijete

• problemi sa smanjenom porođajnom masom djeteta su manje vjerojatni ako se prestane pušiti tijekom prva četiri mjeseca trudnoće
• izbjegavati zadimljene prostorije, zamoliti prijatelje da puše izvan životnog i radnog prostora za dobrobit nerođenog djeteta
• nepušenje tijekom trudnoće je najsigurniji pristup

Sandra Sivec, dipl.ing.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: alkohol, Trudnoća i dojenje,

Komentari