Vitaminoteka

Datum objave: 19. 11. 2014.

Alergija na kikiriki najčešća je u zapadnim zemljama.

S druge strane, istočnjaci konzumiraju jednake količine kikirikija koliko i zapadnjaci, stoga se smatra da objašnjenje nejednolike rasprostranjenosti alergije na kikiriki leži i u različitim postupcima pripreme u ovim područjima.

U nedavnom istraživanju na miševima uspoređen je alergijski potencijal sirovog i suho prženog kikirikija. Otprije je poznato da se izlaganjem temperaturi iznad 130 °C (prosječna temperatura suhog prženja je oko 165 °C) specifična grupa proteina kikirikija kemijski mijenja, ali do sad nije bila ispitana njihova alergenost.

U istraživanju, britanski znanstvenici prvo su izložili miševe pročišćenim proteinima sirovog ili suho prženog kikirikija kako bi ih senzibilizirali, odnosno, stvorili preduvjete za razvoj alergije. Nakon toga, mjerili su odgovor njihovog imunološkog sustava na naknadno izlaganje ekstraktu kikirikija.

Primijetili su da su miševi koji su prvotno bili izloženi proteinima suho prženog kikirikija, pokazali znatno jaču reakciju na ekstrakt kikirikija nego miševi prvotno izloženi proteinima sirovog kikirikija.

Naveli su kako je, prema njihovom saznanju, ovo prvi dokaz o postojanju okolišnog okidača alergije na kikiriki, no zaključili su i da je potrebno provesti dodatna istraživanja prije nego se počne preporučivati izbjegavanje suho prženog kikirikija.

Izvor: Allergy and Clinical Immunology

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: alergija, Kikiriki,

Komentari