U situaciji kada neprestano imate osjećaj kao da vam je želudac stalno pun, prehrana može predstavljati veliki izazov.
Stalni osjećaj sitosti nerijetki je simptom s kojim se onkološki bolesnici susreću, a može se javiti u kombinaciji s gubitkom apetita, nadutosti te mučninom. Ako spomenuti simptomi potraju, postojeći unos hrane neće više biti dovoljan da zadovolji potrebe za energijom i hranjivim tvarima. Dobro planiranje učestalosti obroka i odabir namirnica u takvoj situaciji često imaju ključnu ulogu.
Što znači preuranjena sitost?
Osjećaj sitosti predstavlja subjektivni osjećaj prepunjenog želuca, a stalni osjećaj sitosti može biti popraćen gubitkom apetita ili drugim problemima koji utječu na unos hrane.
Preuranjena sitost, odnosno stalni osjećaj sitosti može nastati kao posljedica sljedećih stanja:
- poremećaji rada crijeva ili suženja u probavnom traktu
- odgođeno pražnjenje želuca
- odgođeno pražnjenje želuca
- promijenjeni neurološki signali (neuropatije)
- zadržavanje vode u abdominalnom području (ascites)
- operacija želuca
- toksični učinci kemoterapije ili zračenja
- nadutost, zatvor, mučnina
Ono što izaziva zabrinutost jest činjenica da preuranjena sitost posljedično dovodi do smanjenog unosa hrane. Ako takvo stanje potraje dulje vrijeme, postoji značajan rizik od gubitka tjelesne mase i pothranjenosti. Pothranjenost, pak, može povećati opće komplikacije bolesti, povećati trajanje liječenja i boravka u bolnici te negativno utjecati na kvalitetu života.
Kako si pomoći kod stalnog osjećaja sitosti?
Općenita preporuka bi bila konzumirati češće obroke. Umjesto da se oslonite na svoj apetit i osjećaj gladi, mudrije bi bilo napraviti raspored obroka, odnosno jesti u određeno vrijeme, primjerice svaka dva do tri sata. Kada govorimo o veličini porcije, na tanjur bi bilo dobro staviti onu količinu hrane za koju smatrate realnim da ćete ju pojesti. Ako je netko drugi u vašem kućanstvu zadužen za pripremu hrane, zamolite tu osobu da vam ne servira prevelike porcije koje nećete moći pojesti. Osim toga, za mnoge oboljele korisnim su se pokazali mali jednostavni zalogaji koji se uvijek nalaze na dohvat ruke. Budući da pića mogu značajno utjecati na osjećaj sitosti, unos tekućine svakako odvojite od samog obroka, primjerice 30 minuta prije i poslije jela.
Koju hranu i pića birati kod stalnog osjećaja sitosti?
Poznato je da je za osjećaj sitosti prvenstveno odgovorna količina hrane koju pojedemo, a ne sastav. Međutim, kada govorimo o sastavu hrane, pokazalo se da su masti, iako energetski najbogatije, manje zasitne u odnosu na proteine i ugljikohidrate. Stoga je preporuka birati onu hranu koja u malom volumenu sadrži mnogo energije. Dobar izbor predstavljaju različite vrste tjestenine s gustim umacima na bazi vrhnja, pire od krumpira i drugog korjenastog povrća s dodatkom maslaca i maslinovog ulja, međuobroci koji uključuju kombinaciju fermentiranih mliječnih proizvoda, sjemenki i orašastih plodova te sušenog voća. Vrlo korisnima pokazali su se i visokoenergetski napitci poput bogatih voćnih i povrtnih sokova, smoothija i shakeova. Osim toga, ako primijetite problem u održavanju tjelesne mase, bi bilo dobro konzultirati se s liječnikom koji vam može preporučiti uvođenje enteralnih pripravaka.
Ono što je u ovoj situaciji trenutno poželjno izbjegavati su namirnice koje sadrže visoki udio vlakana, poput mahunarki i cjelovitih žitarica koje će vas dulje vrijeme držati sitima, kao i gazirana pića.
Važno je pokušati jesti što raznovrsnije, ali ne prisiljavati se konzumirati onu hranu prema kojoj ste razvili averziju. Naime, averzija prema hrani, kao i promjene u osjetu okusa također mogu utjecati na povećanje osjećaja sitosti.
Ostatak članka pročitajte na nijefrka.hr