Petra Bračić

Datum objave: 20. 05. 2025.

Postavljanje dijagnoze maligne bolesti otvara brojna pitanja, među kojima se jedno od najčešćih odnosi na prehranu – konkretno, smije li se nastaviti s konzumacijom mlijeka?

Iako se mlijeko tradicionalno smatra vrijednim izvorom kalcija, vitamina D i proteina, suvremena istraživanja ukazuju da bi neke njegove komponente mogle biti povezane s razvojem pojednih vrsta karcinoma. Zbog različitih  rezultata u dostupnim znanstvenim studijama, preporuke je potrebno prilagoditi svakom pojedincu, uz oslanjanje na najnovije znanstvene dokaze.

Mlijeko i karcinom dojke

Novija istraživanja upućuju na to da komercijalno kravlje mlijeko sadrži nekoliko biološki aktivnih tvari koje mogu utjecati na razvoj karcinoma dojke. Među najvažnijima su IGF-1 (inzulinu sličan faktor rasta 1), estrogeni i egzosomske mikroRNK, poput miR-148a i miR-21. IGF-1 je prirodni hormon koji potiče rast stanica u tijelu.

Estrogeni su spolni hormoni koji također mogu utjecati na rast stanica, posebno u tkivu dojke. MikroRNK, poput miR-148a i miR-21, su male molekule koje sudjeluju u regulaciji gena, a neka istraživanja pokazuju da bi mogle igrati ulogu u razvoju raka.

IGF-1 koji se ne uništava pasterizacijom potiče brže dijeljenje i umnožavanje stanica i sprječava prirodnu smrt stanica - proces kojim tijelo inače uklanja oštećene ili nepotrebne stanice. Kombinacija ovih dvaju učinaka može pridonijeti razvoju raka jer dolazi do prekomjernog rasta stanica koje se ne uklanjaju na vrijeme.

Estrogeni u mlijeku, osobito iz gravidnih krava, uključuju visoke razine estrona i estradiola, koji mogu stimulirati razvoj hormonski ovisnog karcinoma dojke.

Egzosomske mikroRNK molekule preživljavaju pasterizaciju te mogu ući u organizami utjecati na način na koji se geni „uključuju“ ili „isključuju“povezujući se s regulatornim putevima rasta tumora. 

Osim toga, mlijeko može sadržavati kontaminante poput aflatoksina, bisfenola A (BPA), pesticida i mikroplastike, što dodatno povećava njegov potencijalni rizik. Sve navedene molekule mogu djelovati sinergijski, osobito u slučaju hormonski ovisnog karcinoma dojke, potičući aktivaciju signalnih (puteva poput mTORC1) koji pridonose rastu i otpornosti karcinoma.

Mlijeko i karcinom prostate

Prema rezultatima sustavnih pregleda,analiza i meta-analiza, visok unos mlijeka i mliječnih proizvoda može biti povezan s neznatno povećanim rizikom od raka prostate, iako rezultati nisu dosljednii često su metodološki ograničeni. Najveći rizik primijećen je kod unosa obranog i poluobranog mlijeka, dok je punomasno mlijeko u nekim studijama povezano s povećanom smrtnošću, ali i nižim rizikom razvoja bolesti. Sir i jogurt uglavnom nisu pokazali povećanje rizika, a neki rezultati upućuju i na zaštitni učinak.

Biološki mehanizmi koji bi mogli objasniti povezanost mlijeka s karcinomom prostate uključuju djelovanje IGF-1, no dostupni podaci ne podržavaju strogu zabranu mlijeka u prehrani kod ovih bolesnika. Umjerena i promišljena konzumacija, uz praćenje stručnih preporuka, ostaje najbolji pristup.

Mlijeko i karcinom mokraćnog mjehura

Prema rezultatima jedne velike meta-analize, umjerena konzumacija mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda, poput jogurta, povezana je sa smanjenim rizikom od karcinoma mokraćnog mjehura. Pokazalo se da i visoka konzumacija ovih proizvoda može imati zaštitni učinak, što se objašnjava prisutnošću bioaktivnih tvari poput kalcija, vitamina D, kazeina, laktoze i probiotika.

Nasuprot tome, visoka konzumacija punomasnog mlijeka pokazala je povećani rizik od ovog karcinoma, vjerojatno zbog većeg udjela zasićenih masti. Za proizvode poput sira i maslaca nije utvrđena značajna povezanost s rizikom, što dodatno potvrđuje kompleksnost utjecaja različitih vrsta mliječnih proizvoda. Zanimljivo je da su se zaštitni učinci posebno istaknuli u azijskim populacijama, vjerojatno zbog genetskih i prehrambenih razlika.

Ostatak članka pročitajte na nijeFRKA.hr

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Maligne bolesti, karcinom, nijeFRKA,

Komentari