Gastritis

Datum objave: 01. 01. 2005.

Prehrana u službi olakšavanja simptoma gastritisa.

Osnovne preporuke:

1. Izbjegavati prevruća i prehladna jela
2. Izbjegavati začinjena, pikantna jela i začine
3. Hrana mora biti dobro usitnjena i sažvakana
4. Izbjegavati napitke koji sadrže kofein i žestoka alkoholna pića
5. Proteinska hrana privremeno neutralizira želučane sokove, no istovremeno stimulira lučenje gastrina i pepsina, stoga se ne treba bazirati na proteinskoj hrani, ali je ne trebi niti eliminirati.
6. Mlijeko i mliječni proizvodi u prošlosti su se smatrali izrazito važnima u terapiji upalnih promjena sluznice želuca. Danas se mlijeku ne pridaje velika važnost jer se smatra da u velikim količinama može imati suprotan učinak.

Dobro je znati...

• Povišen unos soli može iziritirati sluznicu želuca. Neke znanstvene studije ukazuju na veći rizik infekcije bakterijom Helicobacter pylori ukoliko osoba konzumira izrazito slanu hranu.
• Osobama koje boluju od gastritisa nerijetko se preporuča izbjegavanje začinjene i ljute hrane. Nasuprot tome, kapsaicin, tvar koja je pronađena u ljutim paprikama i feferonima, smatra se potencijalnom zaštitom od gastritisa. To ne znači da treba ignorirati preporuke i konzumirati ljutu i začinjenu hranu, nego treba razmotriti terapijsku primjenu izoliranog kapsaicina.
• Neki istraživači smatraju da alergije ili nepodnošenje određene hrane mogu uzrokovati gastritis. U dvostruko slijepim kliničkim pokusima, u osoba s identificiranom preosjetljivošću na određenu hranu dokazana je iritacija želučane sluznice pri konzumaciji hrane na koju reagiraju.
• Kofein koji se nalazi u kavi, crnom i zelenom čaju, nekim gaziranim bezalkoholnim pićima, čokoladi i mnogim lijekovima, povisuje kiselost želučane kiseline. Stoga je osobama s upalom želučane sluznice preporučljivo izbjegavati navedene napitke.
• Alkoholičari često pate od gastritisa. Isto tako je i sa strastvenim pušačima. Ove navike izazivaju pojavu akutnog gastritisa. Međutim, neke preliminarne studije bave se razjašnjivanjem zaštitnog učinka umjerenog unosa alkohola (do dva pića dnevno) na razvoj gastritisa. Kada se alkohol konzumira u količinama koje su više od umjerenih može izazvati čitavu lepezu neželjenih učinaka.

Suplementi u službi olakšavanja simptoma gastritisa
Antioksidansi
Gastritis uzrokovan bakterijom H. pylori za posljedicu ima podizanje razine slobodnih radikala u želučanoj sluznici. Ove nestabilne molekule pridonose upali i oštećenjima želučane sluznice. Razina vitamina C, snažnog antioksidansa, niska je u želučanom soku osoba koje imaju kronični gastritis.

Ovaj deficit potencijalna je veza između kroničnog gastritisa i povećanog rizika od pojave karcinoma želuca. Osobe s gastritisom koje su uzimale 500 mg vitamina C dva puta dnevno kroz nekoliko tjedana podigle su razinu vitamina C u želučanom soku na normalnu razinu. Neki istraživači smatraju kako je unosom povišene doze vitamina C moguće iskorijeniti bakteriju H. Pylori, iako još nema dovoljno znanstvenih dokaza za tu tvrdnju.

Dok se ne donesu definitivne preporuke za unos vitamina C, svima s kroničnim gastritisom preporučuje se hrana bogata vitaminom C, te drugim antioksidansima poput vitamina E i beta-karotena, te nekim fitokemikalijama. Vitamin C koji se unosi putem suplemenata, u povišenim dozama trebao bi biti u esterificiranom, nekiselom obliku koji se komercijalno naziva Ester C. Vitamin A i cink su nutrijenti koji sudjeluju u cijeljenju kože i sluznice, te se često koriste kao potporna terapija kod ulkusne bolesti. Budući da gastritis ponekad može uzrokovati pojavu ulkusa, moguća je korist od dodatnog uzimanja ovih nutrijenata. Pri dodatnom uzimanju vitamina A potrebno je konzultirati se s liječnikom, budući da povišene doze mogu biti toksične, posebice za trudnice. Ako želite prirodno povisiti razinu vitamina A, mudro je konzumirati hranu bogatu beta-karotenom, prekursorom vitamina A. Dobri izvori beta-karotena su zeleno lisnato povrće, te žuto i narančasto voće i povrće.

Aminokiseline
Neke aminokiseline mogle bi biti učinkovite u olakšavanju gastritisa uzrokovanog nesteroidnim antireumaticima. U kontroliranom, dvostruko slijepom pokusu, osobe koje su uzimale 200 mg cisteina četiri puta dnevno imale su značajnu korist od uzimanja spomenutog suplementa. Ova aminokiselina najbolje je iskoristiva ako se uzima u obliku N-acetil-cisteina, koji ujedno služi i kao gradivna jedinica glutationa, snažnog tjelesnog antioksidansa. Glutamin je aminokiselina koja služi kao glavno gorivo za stanice koje oblažu probavni sustav, te se stoga smatra važnim supstratom kod upalnih promjena sluznice želuca.

Probiotici
Nedavne randomizirane kontrolirane studije bavile su se utjecajem nekih sojeva probiotičkih bakterija na infekciju bakterijom Helicobacter pylori. Rezultati su ohrabrujući, ali još uvijek kontradiktorni, te je potrebno provesti još istraživanja kako bi se rasvijetlio ovaj učinak probiotika.

Autori: Dr.sc. Darija Vranešić i Iva Alebić, dipl.ing., Vitaminoteka, Zagreb
Recenzija: Doc.Dr.sc. Željko Krznarić, dr. med., specijalist gastroenterolog, KBC Zagreb - Rebro

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Probavne smetnje,

Komentari