Darija Vranešić Bender

Datum objave: 11. 09. 2018.

Svaka peta osoba boluje od poremećaja venske cirkulacije, pri čemu su češće pogođene žene nego muškaraci, a broj oboljelih se povećava s dobi.  

Mišljenje da su poremećaji venske cirkulacije bolest samo određenih profesija već je odavno odbačeno, a danas je poznato da uz genetsku predispoziciju neki čimbenici poput povećane tjelesne mase, nedovoljnog kretanja, radnih uvjeta (dugotrajno stajanje ili sjedenje), trudnoće i uzimanja oralnih kontraceptiva potenciraju nastanak poremećaja.

Tijekom života, kod genetski predisponiranih pojedinaca, dolazi do slabljenja venskih zalistaka, krv zaostaje u donjim dijelovima tijela i postupno se javlja varikozitet odnosno proširenje vena.  U ovom je trenutku ključno reagirati i krenuti s preventivnom terapijom u vidu pravilne prehrane, kontrole tjelesne mase, izbjegavanja visokih temperatura, redovite tjelesne aktivnosti i uzimanja odgovorajućih dodataka prehrani, jer inače, s vremenom, slijedi cijeli niz komplikacija poremećaja poput krvarenja iz proširenih vena, razvoj površinskog tromboflebitisa, potencijalno fatalne duboke venske tromboze nogu te formiranje otvorene rane – venskog ulkusa, na oboljeloj nozi. Time poremećaji venske cirkulacije gube predznak estetskog problema, kako se najčešće doživljavaju, i prelaze u domenu ozbiljnog zdravstvenog poremećaja

Dodaci prehrani za ublažavanje poremećaja venske cirkulacije

U ublažavanju tegoba venske cirkulacije manjeg intenziteta tržište, u najvećoj mjeri, nudi proizvode na bazi ljekovitog bilja. U tu su svrhu najveću primjenu pronašli su ekstakt divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), veprine (Ruscus aculeatus), ginkgo bilobe, kostrike (Brachypodium pinnatum),  lista vinove loze (Vitis vinifera). 

Ekstrakt suhog ploda divljeg kestena najčešće je korišten pripravak u svrhu ublažavanja tegoba venske cirkulacije. Naime, biljka je u službenoj kliničkoj fitoterapiji odobrena za liječenje kronične venske insuficijencije, tegoba s proširenim venama te subjektivnih simptoma teških i otečenih nogu. Europske regulatorne agencije, poput ESCOP-a, odobrile su upotrebu kestena u tu svrhu na temelju kliničkih studija u kojima je dokazano povoljno djelovanje njegova ekstrakta kod takvih tegoba.

Plod divljeg kestena obiluje aktivnim tvarima od kojih osobito valja izdvojiti escin (smjesa triterpenskih saponina) kojemu se pripisuju vazotonična i antiedematozna svojstva. Escin, također, ima sposobnost jačanja stijenki vena te protuupalna svojstva zbog čega daje vrlo dobre rezultate kod simtpoma venske insuficijencije.

Pri odabiru proizvoda koja sadrže ekstrakt divljeg kestena najbolje rezultate daju oni koji su standardizirani na 16 - 20 % escina.

Bez obzira, na standardizaciju ekstrakta, minimalnom se smatra doza od 60 mg, a optimalnom od 100 – 150 mg escina dnevno. U preporučenim dozama, esktrakt divljeg kestena je vrlo siguran za upotrebu, a jedino se, iako nema još jednoznačnog zaključka, zahtijeva oprez kod osoba koje uzimaju antikoagulantne lijekove. Zbog nedovoljno istraživanja, trudnice i dojilje ne bi smjele koristiti pripravke koje sadrže divlji kesten.

Suhi estrakt korijena veprine sadrži smjesu steroidnih saponina osobito ruskogenina za koji su istraživanja na životinjama i ljudima pokazala da povećava tonus vena, dovodi do njihove kontrakcije te djeluje protuupalno. Zbog toga umanjuje tegobe povezane s proširenim venama, ali i hemoroidima. Korijen veprine je najčešće dostupan u obliku ekstrakata standardiziranih upravo na ruskogenin, a smatra se da je optimalna dnevna doza 7 do 11 mg ruskogenina. Nema podataka o eventualnim nuspojavama ili toksičnosti  korijena veprine, ali postoje upozorenje da osobe s hipertenzijom trebaju izbjegavati proizvode koje sadrže ovu tvar.

Suhi ekstrakt listova Ginkgo biloba sadrži brojne aktivne tvari od kojih se osobito ističu flavonoidi, ginkolidi i bilobalidi. Ove aktivne tvari smanjuju lomljivost kapilarnih stijenki i pucanje kapilara te povećavaju protok krvi kroz kapilare. Najveća vrijednost Ginka leži upravo u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije prema mozgu i ekstremiteta. Većina ekstrakata ginka je standardizirana da sadrži 22-26 % ginkgo flavono glikozida. Toksičnost ekstrakta ginka je vrlo niska, a nuspojave poput blagih probavnih smetnji, glavobolja ili alergijskih kožnih reakcija su vlo rijetke. Ipak, oprez je nužan kod osoba koje uzimaju antikoagulanse, osobito varfarin jer je moguća interakcija između lijeka i Ginkga što povećava rizik od krvarenja. Isto vrijedi i za aspirin.

U svrhu poboljšanja učinkovitosti ublažavanja tegoba s venskom cirkulacijom proizvodi  često sadrže i druge djelatne tvari, bilo da su prirodno sadržane u temeljnim sirovinama bilo da su dodane. U tom smislu, najčešće se koriste bioflavonoidi osobito rutin, te neki mikronutrijenti osobito vitamin C.

Jedite obilje tamnog bobičastog i citrusnog voća

Najznačajniji prehrambeni borci protiv proširenih vena su bioflavonoidi. Manje je poznato da se bioflavonoidi diosmin, hesperidin, rutin nalaze se i kao osnovne djelatne tvari u kremama i bezreceptnim lijekovima koji se koriste za ublažavanje tegoba s proširenim venama. Sve te tvari potječu iz biljne hrane, posebice citrusnog i bobičastog voća. Među bioflavonoidima se osobito ističe rutin (ili rutinozid, kako se ponekad naziva) koji se prirodno nalazi u brojnim biljkama, voću i povrću. Najbogatiji izvor rutina je heljda, a nalazimo ga još i u citrusima, crnom čaju, kori jabuka, marelicama, trešnjama.

Rutin posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Studije pokazuju da rutin potiče vensku cirkulaciju pa mu se tako pripisuje preventivno svojstvo na smanjenje rizika od proširenih vena. Osobito je učinkovit u jačanju kapilara
Rutin dodatno pojačava djelovanje vitamina C koji ima važnu ulogu u učvršćivanju stijenki krvnih žila te na taj način može biti od koristi u ublažavanju poremećaja venske cirkulacije. Stoga je hrana koja istodobno sadrži bioflavonoide i vitamin C najbolji izbor za prevenciju ovog poremećaja. 

Prehranu treba obogatiti raznovrsnim citrusnim voćem – limunom, narančama, grejpom, mandarinama. Izvrsna prirodna pakiranja blagotvornih farmakonutrijenata su i borovnice, kupine, maline, brusnice, crni i crveni ribiz, jagode, trešnje, nar, ali i neke nove voćke s egzotičnim prizvukom poput acaia, gojia, mangosteena i sve popularnije aronije.

Poželjna je konzumacija svježeg voća, matičnih sokova (koji nisu razrijeđeni i nemaju nikakvih dodataka), te raznih prerađevina poput kompota i džemova. 

Hrana bogata antioksidansima

Postoji još razloga zašto je korisno konzumirati obilje voća i povrća u svrhu prevencije proširenih vena. Naime, raznovrsni antioksidansi koje nalazimo u voću i povrću štite tkivo krvnih žila od oštećenja i stoga ih je potrebno unositi u izobilju. Vene su krhke i delikatne strukture, a valvule u venama lako mogu oštetiti slobodni radikali. Stoga svoje tanjure napunite raznovrsnim šarenim povrćem, salatama, voćem i voćnim sokovima. Ne zaboravite ni na tamnu čokoladu, kavu, čaj, raznovrsne žitarice te umjerene količine crnog vina. 

Maslinovo ulje i hrana bogata vitaminom E

Vitamin E poznati i zaštitnih krvnih žila, a u hrani je najzastupljeniji u biljnim uljima. Ekstra djevičansko maslinovo ulje najbolji je izbor jer uz vitamin E sadrži i brojne druge antioksidanse kao i povoljan profil masnih kiselina. Osim maslinovog ulja, poželjno je konzumirati i druge namirnice bogate vitaminom E poput avokada, sjemenki, orašastih plodova, pšeničnih klica i chia sjemenki. 

Tekst je objavljen na portalu Zdravo budi

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: cirkulacija, krvne žile, vene,

Komentari