Gušterača je mala žlijezda koja se nalazi iza želuca u gornjem lijevom dijelu abdomena.
Gušterača igra važnu ulogu u probavi hrane - luči inzulin te enzime koji pomažu u probavi proteina, ugljikohidrata i masti. Karcinom gušterače liječi se operacijom, kemoterapijom i radioterapijom. Učinak operacije i drugih protokola liječenja značajno se odražava na prehranu oboljelih, a najčešći problemi uključuju gubitak tjelesne mase, loš apetit i brz osjet sitosti, promjene u okusu i mirisu, proljev i druge promjene u radu crijeva, mučinu i povraćanje, lošu probavu i apsorpciju hrane te dijabetes uslijed nedovoljne proizvodnje inzulina.
Nadoknada probavnih enzima
S obzirom da se operacijom uklanja dio gušterače, gušterača više nije u mogućnosti proizvoditi dovoljno enzima za probavu hrane. Oboljeli ne mogu pravilno probaviti hranu, a neprobavljene masti uzrokuju steatoreju (proljevaste stolice koje sadrže neprobavljene masnoće) i dovode do lošeg nutritivnog statusa. Oboljeli također osjećaju nadutost i imaju abdominalne grčeve.
Zbog toga se oboljelima propisuje nadoknada probavnih enzima, a enzimi se uzimaju uz sve obroke.
Neka obroci budu manji i česti
Neposredno nakon operacije preporuča se tekuća dijeta, a postupno se uvodi i kruta hrana. U početku se savjetuje ograničiti unos sirovog voća i povrća te ga postupno uvoditi do količine koja se dobro podnosi. Preveliki unos vlakana iz voća i povrća, ali i druge vlaknaste hrane kao primjerice žitarica, može dovesti do proljeva te do dumping sindroma kada neprobavljena hana prođe kroz probavni sustav u roku od nekoliko minuta. Hranu je potrebno unositi u više manjih obroka, poželjno je između šest i osam obroka, s razmacima od dva do tri sata između obroka. Preporuča se izbjegavati prženu hranu i hranu s visokim udjelom masti ili ih konzumirati u vrlo malim količinama, a valja birati pečenu i pirjanu hranu te ukupno u danu ne bi trebalo unositi više od 75 grama masti. Što se tiče vrste masti, preporuča se unosti maslinovo i kokosovo ulje, avokado, orašaste plodove i sjemenke.
Tekućina
Kako bi spriječili dehidraciju te kako bi probava bolje radila, oboljelima se preporuča unositi obilje tekućine i to oko osam čaša dnevno, a stanje hidriranosti organizma možemo pratiti provjerom boje urina koja bi trebala biti svjetlije boje. Tekućinu je najbolje uzimati oko sat vremena prije i poslije obroka, a tijekom samih obroka ograničiti unos na nekoliko manjih gutljaja kako ne bi došlo do stvaranja nadutosti, plinova u crijevima i osjećaja rane sitosti. Idealno bi bilo unositi tekućinu koja ima energetsku vrijednost primjerice sokove, smoothije, bistre juhe od kostiju ili oralne enteralne pripravke.
Savjeti kod mučnine i proljeva
Kod prisutne mučnine savjetuje se unositi suhu, lako probavljivu hranu poput krekera, tosta, kuhanih žitarica, zobene kaše ili pečenog i kuhanog krumpira. Kod proljeva se preporuča smanjiti prekomjeran unos vlakana i hrane koja nadima poput graha, cjelovitih žitarica, sirovog povrća i voća. Također, potrebno je izbjegavati hranu koja sadrži obilje dodanog šećera. Hranu rasporediti u više manjih obroka te težiti unosu pet do šest obroka s niskim udjelom vlakana poput pirea od jabuka, banana, bijelog tosta, krekera, riže i krumpira.
Mliječne proizvode izbjegavati osim mlijeka bez laktoze i jogurta odnosno fermentiranih proizvoda koji sadrže korisne žive bakterijske kulture.
Gubitak apetita
Više od 80% oboljelih prijavljuje gubitak tjelesne mase u vrijeme dijagnoze, a više od trećine oboljelih izgubi više od 10% svoje početne tjelesne mase. Mnogi od oboljelih su u riziku od pothranjenosti, stanja u kojem kalorijski unos oboljelog ne zadovoljava potrebe metabolizma. Također, oboljeli su i u riziku od kaheksije, ozbiljnog stanja koje karakterizira patološki gubitak tjelesne mase uslijed gubitka mišićnog i masnog tkiva. Pothranjenost i kaheksija narušavaju kvalitetu života, produljuju vrijeme boravka u bolnici i smanjuju uspješnost liječenja. Gubitak apetita je uobičajena pojava kod oboljelih od karcinoma gušterače. Preporuča se unositi glavne obroke i međuobroke u unaprijed planirano vrijeme, čak i kada se ne osjeća glad. Lijepo poslužena hrana te hrana ukrašena začinima ili primjerice kriškama limuna doprinijet će povećanju apetita, a pomoći može i posluživanje hrane na većim tanjurima, kako bi se sama porcija činila manja i lakša za pojesti.
Ostatak teksta pročitajte na nijeFRKA.hr.
