Datum objave: 21. 07. 2009.

Nekad u suvišku, češće u nedostatku, željezo je nerijetko predmet rasprave kliničara i nutricionista.

Dok ženski dio populacije (zajedno s djecom i ljudima starije dobi) redovito balansira na donjim granicama referentnih vrijednosti, nije rijetkost da su mladi muškarci (naročito športaši) korak do prekomjerne koncentracije željeza u krvi.

Kako manjak željeza dovodi do poznatim simptoma poput slabosti, vrtoglavice, pospanosti i manjka koncentracije, tako niti višak željeza nije čovjekov najbolji prijatelj. U višim koncentracijama željezo može imati pro-oksidativni učinak (suprotno anti-oksidativnom) protiv kojeg se znanstvenici u današnje vrijeme uporno bore i pronalaze sredstva kojima bi reducirali njegove štetne učinke. Stoga je željezo, prema mnogim znanstvenicima, poželjno „držati“ bliže donjim granicama kako se ne bi narušila unutarnja ravnoteža organizma.

Hrana koja obiluje željezom je prvenstveno životinjskog porijekla - crveno meso, jetra, plava riba i rakovi, i kao takvo je biološki iskoristivije. No nalazimo ga i u biljnom svijetu, a poznati izvori su špinat, radič, peršin, grašak, sjemenke, žitarice, smokve, marelice, šljive, grožđice, goji bobice i lubenica.

Ukoliko želimo pospješiti apsorpciju željeza, potrebno je uzimati i vitamin C – 100mg vitamina C povećava iskoristivost željeza za 250%! Suprotno tome, kofeinski napitci mogu resorpciju smanjiti i do 80%.

Izvor: Health-and-nutrition-news.com

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: željezo,

Komentari