Sve što biste trebali znati o karcinomu bubrega

Muškarci češće obolijevaju od žena, a najčešće obolijevaju osobe između 60. i 70. godine života. U Hrvatskoj je 2021. godine od karcinoma bubrega oboljelo 907 osoba (575 muškaraca i 332 žene). Usporedbe radi, 2015. godine u Hrvatskoj je oboljeloukupno 686 osoba.Način života može utjecati na rizik od razvoja karcinoma bubrega, a kao glavni uzročnici navode se pušenje, debljina i hipertenzija. Zahvaljujući preventivnim pregledima poput sistematskih, koji se obavljaju uz pomoć ultrazvuka i CT-a, raste broj slučajnih nalaza koji su otkriveni u ranom stadiju bolesti.

Simptomi

Bol u donjem dijelu leđa, krv u mokraći i tumor koji se može napipati su simptomi koji se javljaju kod agresivnijeg tumora i uznapredovale bolesti. Kod oboljelih od karcinoma bubrega može se javiti i paraneoplastički sindrom odnosno simptomi koji se javljaju zbog posredovanih učinaka tumora na udaljene organe ili tkiva putem bioloških tvari koje proizvodi tumor.

Paraneoplastički sindrom javlja se u 30% slučajeva sa simptomima poput hipertenzije, gubitka tjelesne mase, povišene tjelesne temperature i anemije. Uporni kašalj može biti znak metastatske bolesti.

Kako se karcinom bubrega dijagnosticira?

U dijagnostici karcinoma bubrega koriste se ultrazvuk, CT i magnetska rezonanca. Ovim metodama doznaje se više o veličini i smještaju tumora, je li došlo do širenja u krvnu žilu te o stanju drugog bubrega, okolnih limfnih čvorova, jetre i nadbubrežne žlijezde. Za provjeru stanja krvnih žila koriste se rendgenske zrake i kontrastno sredstvo (renalna angiografija, venakavografija) ili radioaktivni izotopi za procjenu funkcije i strukture bubrega (scintigrafija). Dijagnoza se postavlja na temelju patohistološkog nalaza odnosno nakon obavljene biopsije i provedenog ispitivanja tkiva na mikroskopskoj razini.

Vrste tumora bubrega

Od svih malignih tumora bubrega 85-90% čine svjetlostanični, papilarni i kromofobni karcinomi, dok 10-15% čine rijetki, sporadični i familijarni karcinomi te grupa neklasificiranih karcinoma. U kategoriju neklasificiranih karcinoma bubrega svrstavaju se karcinomi čija se obilježja ne podudaraju ni s jednim prepoznatim podtipom karcinoma. U usporedbi sa svjetlostaničnim karcinomom, imaju veći promjer, veći rizik za širenje u nadbubrežne žlijezde i okolne organe, češće zahvaćaju limfne čvorove i dovode do udaljenih metastaza.

Ostatak članka pročitajte na nijefrka.hr