U mnogim dijelovima svijeta meso predstavlja glavni dio obroka. Nutritivno gledano, meso u prehrani čini značajan izvor proteina i masti, kao i esencijalnih vitamina i minerala poput željeza, cinka, vitamina A i vitamina B skupine. Međutim, brojna su istraživanja pokazala kako unos prerađenog (hrenovke, kobasice, salame), ali i neprerađenog crvenog mesa (teletina, junetina, govedina, janjetina, kozletina, svinjetina) povećava rizik od nekoliko vrsta karcinoma.
Karcinom dojke
Istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da primjena hormona u prehrani životinja tijekom uzgoja može dovesti do ostataka hormona u hrani životinjskog porijekla i povećati rizik od razvoja estrogen pozitivnih (ER+) tumora dojke. Također, tijekom pripreme crvenog mesa na visokim temperaturama nastaju karcinogeni spojevi heterociklički amini koji mogu uzrokovati nastanak karcinoma dojke. Heterociklički amini i policiklički aromatski ugljikovodici su glavni čimbenici koji doprinose razvoju nekoliko vrsta karcinoma uključujući i karcinom dojke. Problematičnim spojevima u mesu mogu se smatrati i nitriti i hem željezo koji su sastojci za stvaranje karcinogenih nitrozamina. Velika studija koja je analizirala rezultate više istraživanja, a obuhvatila 200 tisuća ispitanica, pokazala je da prekomjeran unos crvenog i prerađenog mesa povećava rizik od karcinoma dojke kod žena u postmenopauzi. Izraženo u postotcima, najveći unos neprerađenog crvenog mesa povisuje rizik za razvoj karcinoma dojke za 6%, dok najviši unos prerađenog mesa povisuje rizik za 9%.
Određena su istraživanja pokazala da zamjena crvenog mesa bijelim mesom peradi u prehrani može smanjiti rizik od razvoja karcinoma dojke.
Znanstvenici objašnjavaju da je moguće da meso peradi nosi niži rizik od razvoja karcinoma iz nekoliko razloga poput nižeg udjela zasićenih masti i hem željeza, niže stope mutagene aktivnosti odnosno sposobnosti izazivanja štetnih promjena na genima, ali i zbog činjenice da osobe koje izbjegavaju crveno meso, i radije biraju bijelo meso peradi, imaju općenito zdraviji način života.
Karcinom želuca
Hem željezo kojeg crveno meso sadrži u izobilju identificirano je kao čimbenik rizika za razvoj karcinoma želuca. Hem željezo sudjeluje u stvaranju nitrozoamina i sličnih spojeva i ima sposobnost uzrokovati oštećenja DNA i izazvati oksidativni stres u organizmu. Također, željezo je kritični čimbenik za rast bakterije Helicobacter pylori čija se infekcija povezuje s razvojem karcinoma želuca. Procjenjuje se da najviši unos crvenog mesa povećava rizik od razvoja karcinoma želuca za 37%, no valja imati na umu da postoje istraživanja koja nisu otkrila vezu između unosa crvenog i procesiranog mesa i karcinoma želuca. Moguće da je veza između hrane i karcinoma želuca složenija pa tako određene studije pokazuju kako kombinacija unosa alkohola, prerađene hrane, obilje soli i namirnica životinjskog porijekla povećava rizik od karcinoma želuca dok mediteranska prehrana, s visokim udjelom voća i povrća i bogata mikronutrijentima poput selena i vitamina C, ima zaštitni učinak. Maslinovo ulje kao glavni izvor masti u mediteranskoj prehrani moglo bi biti odgovorno za blagotvorni učinak s obzirom da se u nekim istraživanjima pokazalo da maslinovo ulje može ublažiti agresivnost tumora na način da utječe na molekularne promjene u tumorima poput sastava staničnih membrana i aktivnosti signalnih molekula što može dovesti do slabijeg množenja tumorskih stanica i njihovog većeg odumiranja (apoptoze).
Karcinom gušterače
Dok neka istraživanja pokazuju kako unos crvenog mesa, svih vrsta mesa i mesa pripremljenog na visokim temperaturama povećava rizik od karcinoma gušterače za čak 65%, druga pak nisu pronašla vezu između unosa mesa i karcinoma gušterače. Moguće objašnjenje različitih rezultata leži u polimorfizmu gena koji reguliraju metabolizam nekih komponenata prehrane i reguliraju antioksidativnu obranu. Najviše je onih istraživanja koja pokazuju da unos crvenog mesa pečenog na visokim temperaturama, posebice na roštilju, kao i procesiranog mesa povećava rizik od karcinoma gušterače. S razvojem karcinoma gušterače povezan je i unos kruha, riže i prženog povrća, dok je unos ribe povezan s nižim rizikom od karcinoma gušterače. Potencijalna veza između riže i kruha i karcinoma gušterače je spoj akrilamid koji nastaje pri obradi hrane bogate škrobom na visokim temperaturama.
Karcinom debelog crijeva
Ostatak članka pročitajte na nijeFRKA.hr