Prehrana kod karcinoma prostate

Karcinom prostate drugi je po učestalosti najčešćih zloćudnih tumora u muškaraca. Nažalost, poražavajući statistički podaci Eurostata iz 2019. godine pokazuju kako stopa smrtnosti od karcinoma prostate u Hrvatskoj iznosi nešto više od 50 na 100 000 muškaraca što nas smješta na sami vrh ljestvice europskih zemalja, zajedno s nordijskim i baltičkim državama te Slovenijom. Suprotno tome, zanimljiv je podatak kako je najniža stopa smrtnosti od karcinoma prostate zabilježena u Italiji te iznosi 25,5 na 100 000 muških stanovnika. 

Prehrana i karcinom prostate

Treba prije svega naglasiti da prehrana ne može zamijeniti lijekove i druge načine liječenja karcinoma prostate, međutim svakako predstavlja moćno oružje u borbi protiv progresije bolesti.  Stoga, uz uobičajenu terapiju, redovite kontrolne preglede i lijekove, uvođenje pozitivnih promjena u prehrani može imati utjecaj na poboljšanje ishoda karcinoma prostate, posebice ako trenutna prehrana oboljele osobe naginje tipičnoj zapadnjačkoj prehrani. 

Koju hranu valja izbjegavati?

Poznato je da prehrana koja obiluje namirnicama bogatima šećerom, soli i zasićenim mastima, poput zaslađenih napitaka te procesiranog i crvenog mesa, može negativno utjecati na zdravlje na brojne načine. Pretjerani unos spomenute hrane može potaknuti oksidativni stres i upalu, ometati regulaciju hormona prostate pa tako povećati rizik za razvoj karcinoma prostate. Osim toga, postoje određeni dokazi da bi pretjerani unos zasićenih masti mogao biti povezan s povećanim rizikom od povratka, kao i napredovanjem karcinoma prostate. Ipak, znanstvenici naglašavaju da je potrebno provesti više istraživanja kako bi se potvrdila ova poveznica. 

Stoga se kod karcinoma prostate preporuča izbaciti hranu i pića bogate jednostavim šećerima, soli te zasićenim mastima, kao i konzervansima te drugim umjetnim aditivima.

Tijekom kupovine hrane svakako valja pomno provjeriti deklaraciju. Kod odabira zdravijih alternativa treba imati na umu da primjerice hrana na kojoj je istaknuto da sadrži nizak udio masti nije uvijek dobra opcija jer može istovremeno sadržavati i visok udio šećera.

Koja je hrana poželjna?

Istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana, odnosno prehrana koja se temelji na biljnim namirnicama može povoljno djelovati na zdravlje i poboljšati ishod bolesti u oboljelih od karcinoma prostate. U nastavku ćemo istaknuti poželjne skupine namirnica koje bi valjalo što češće uključiti u prehranu.

Voće i povrće

Kada govorimo o zdravlju prostate, u skupini voća i povrća posebno se ističu sljedeći predstavnici:

• Povrće koje pripada skupini kupusnjača obiluje izotiocijanatima, spojevima koji pokazuju zaštitno djelovanje protiv karcinoma. Neki od predstavnika kupusnjača su brokula, prokulice, kelj, cvjetača i rotkva.
• Voće i povrće narančaste i zelene boje bogato je karotenoidima, pigmentima koji djeluju antioksidativno. Dobri primjeri su mrkva, batat, dinja, bundeva te tamnozeleno lisnato povrće.
• Rajčica je bogata likopenom, antioksidansom koji pokazuje zaštitno djelovanje na zdravlje prostate.

Cjelovite žitarice

Žitarice čine temelj prehrane, a prednost treba dati cjelovitim žitaricama koje obiluju blagotvornim prehrambenim vlaknima, poput zobenih pahuljica, kvinoje, ječma, prosa i heljde.

Mahunarke

Osim što su bogate proteinima, mahunarke sadrže nizak udio masti, a dobri primjeri su leća, grah, slanutak te soja i proizvodi od soje.

Riba i drugi izvori nezasićenih masti 

Bila plava ili bijela, riba predstavlja srce mediteranske prehrane. Osim što je izvor kvalitetnih, lako probavljivih proteina, masna riba poput sardine i skuše izvanredan je izvor višestruko nezasićenih omega – 3 masnih kiselina koje djeluju protuupalno. 

Već je spomenuto kako izvore zasićenih masti u prehrani treba ograničiti, a poželjna alternativa su izvori nezasićenih masti kao što je riba te biljne namirnice poput maslinovog i repičinog ulja, avokado te orašasti plodovi i sjemenke. 

Izvori cinka i selena

Cink je esencijalni mikronutrijent koji igra važnu ulogu u rastu stanica i popravku DNA, a visoke koncentracije cinka pronađene su u tkivu prostate. Osim toga, znanstvenici su otkrili kako je udio cinka u tkivu prostate snižen upravo u muškaraca s karcinomom prostate. Cink je zastupljen u hrani različitog porijekla, međutim njegova iskoristivost u organizmu se razlikuje ovisno o vrsti namirnice. Najkoncentriraniji izvor cinka su kamenice i općenito plodovi mora jer sadrže najviše cinka po serviranju. Vrijedan izvor cinka predstavljaju i bućine sjemenke, koje su, kao i bućino ulje, poznati saveznik zdravlja prostate. Naime, istraživanja su pokazala da, zahvaljujući visokim koncentracijama protuupalnih spojeva bućino ulje pomaže u poboljšanju simptoma kod problema s prostatom, kao što je benigna hiperplazija prostate.

Selen je, uz cink, još jedan od minerala koji možemo smatrati "prijateljem" prostate. To je potvrdila i velika studija koja je obuhvatila 38 znanstvenih istraživanja te sveukupno 36 419 ispitanika s karcinomom prostate i 105 293 kontrolnih ispitanika. Rezultati su 2018. godine objavljeni u časopisu Asian Pacific Journal of Cancer Prevention, a ukazali su kako selen najvjerojatnije ima zaštitni učinak protiv razvoja karcinoma prostate kao i napredovanja same maligne bolesti. Značajni izvori selena u prehrani su riba i morski plodovi, meso, cjelovite žitarice, a apsolutno najveći sadržaj selena pronađen je u brazilskim oraščićima.

Polemike oko unosa kalcija

Ostatak članka pročitajte na nijeFRKA.hr.