Kako prijateljske bakterije utječu na zdravlje naše kože?

Narušena ravnoteža probavnog sustava negativno utječe na kožu

Posljednjih godina sve se više značaja pridaje mikrobiomu kože kao bitnom čimbeniku održanja ravnoteže i zaštite od kožnih poremećaja i osjetljive kože. Dodatno, poznato je kako mikrobiom crijeva „komunicira“ s kožom, putem signalnih molekula, te se disbioza probavnog sustava može povezati s brojnim kožnim poremećajima. Štoviše, danas je znanstveno potvrđeno da postoji povratna komunikacija između mozga, crijeva i kože, a u toj komunikaciji ključnu ulogu igra mikrobiom.

Naš suživot s mikroorganizmima prepoznali su veliki mislioci još u drevnim vremenima, a posebno je znakovito Hipokratovo učenje o tome kako „sve bolesti započinju u crijevima“. Još početkom dvadesetog stoljeća predložena je terapija kojom bi se liječila neravnoteža crijevne mikroflore koju danas nazivamo mikrobiotom, a uključivala je unos „korisnih“ bakterija. Danas znamo da je mikrobiota znatno složenijeg sastava i ne limitiramo se isključivo na mikrobiotu probavnog sustava, budući da je poznata i mikrobiota usne šupljine, respiratornog sustava, urogenitalnog sustava, placente, a posebna pažnja posvećuje se mikrobiomu kože.

Mikrobiota – mikroorganizmi koji žive u nama i na nama

Za čovjeka kažemo da je holobiont: organizam domaćina sa svim mikrobnim simbiontima, uključivo prolazne i stalne. Jednostavnije rečeno, ako želimo živjeti zdravo i dugovječno, moramo biti u prijateljskom odnosu s mikroorganizmima koji žive u nama i na nama.

Pojam „mikrobiota“ odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji koloniziraju probavni sustav ili druge organe i organske sustave i ne odnosi se samo na bakterije. Naime, osim bakterija, mikrobiotu čine i gljive (kvasci), arheje (prabakterije), virusi i protozoe (praživotinje).

Iako se ranije smatralo kako se crijevna mikrobiota sastoji od 500 – 1.000 vrsta mikroba, novija istraživanja pokazuju da se mikrobiota čovjeka sastoji od 35.000 različitih vrsta. Zdrava mikrobiota je uravnotežen sustav sastavljen od simbionata (mikroorganizama s funkcijama koje pozitivno utječu na organizam) te patobionata (bakterija i drugih mikroorganizama koji potencijalno mogu uzrokovati patološka stanja). Disbioza se javlja kada je ravnoteža mikrobiote narušena, odnosno, kada simbionti i patobionti nisu u ravnoteži što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor domaćina. Okolišni čimbenici poput prehrane, stresa, primjene antibiotika te infekcija, mogu uzrokovati pomak ravnoteže prema patobiontima, odnosno disbiozu.

Probiotici za zaštitu kože od sunca

Modulacija crijevnog mikrobioma utječe na imunosne signalne puteve te tako primjerice smanjuje štetu koja nastaje UV-zračenjem. Stoga se probiotici koriste i u svrhu fotoprotekcije (zaštite od sunčevog zračenja) u pripravcima koji se primjenjuju oralnim putem, a u novije vrijeme pojavila se ideja primjene postbiotika (metabolita ili komponenti stanične membrane probiotika) u svrhu održanja lijepe i zdrave kože. Naime, lizati stanica probiotika sadrže hijaluronsku kiselinu, sfingomijelinazu, egzopolisaharide, peptidoglikane, mliječnu kiselinu, odnosno molekule koje imaju povoljan učinak na obnavljanje kože, pospješuju urođeni imunitet kože te štite od fotostarenja.

Što su postbiotici?

Za razliku od probiotika, koji predstavljaju žive kulture bakterija ili drugih mikroorganizama s povoljnim učinkom na zdravlje čovjeka, postbiotici za molekule koje nastaju kao rezultat metabolizma probiotika. Može se reći i da je postbiotik ekstrakt bakterijske biomase koji potiče rast i/ili aktivnost korisnih endogenih mikoorganizama. Točnije, to su mrtve mikrobne stanice, mikrobne frakcije ili lizati stanica (stanice kojima je razorena stanična membrana), a smatra se da i ti sastojci mogu imati povoljna fiziološka djelovanja i dodatno bioaktivno djelovanje uz poznata djelovanja probiotika.

Postbiotici u užem smislu predstavljaju topljive spojeve ili produkte metabolizma živih bakterija koje one izlučuju u svoj okoliš ili se nalaze u staničnoj tekućini i postaju raspoloživi nakon stanične lize ili razaranja mikrobne stanice.

Postbiotici su najčešće enzimi, peptidi, organske kiseline, peptidoglikani, polisaharidi te proteini i vitamini. Ugrubo ih dijelimo na gradivne jedinice stanice mikroorganizma te na metabolite (spojeve koje luče mikroorganizmi). Odlikuje ih sadržaj različitih signalnih molekula koje mogu imati protuupalno, imunomodulatorno, antihipertenzivno, hipokolesterolemično, anti-proliferativno i antioksidacijsko djelovanje. Nadalje, važan je njihov utjecaj i na cijeljenje epitela, kako probavnog sustava, tako i kože.

Postbiotici posjeduju nekoliko atraktivnih svojstava koje predstavljaju potencijalne prednosti nad probioticima. U prvom redu to je jasna kemijska struktura, zatim sigurnost, te dulji rok trajnja odnosno stabilnost. Istraživanja su pokazala da postbiotici imaju adekvatnu apsorpciju, metabolizam i distribuciju u tijelu te razne biološke učinke. Štoviše, pokazalo se kako postbiotici mogu oponašati neke zdravstvene učinke probiotika.

Kozmetika koja modulira mikrobiotu kože

Usporedo s primjenom probiotika, prebiotika i postbiotika iznutra, razvija se interes za moduliranjem mikrobiote kože primjenom pripravaka izvana. Kozmetička industrija danas temelji razvoj pripravaka upravo na istraživanjima prirodnih sastojaka koji povoljno djeluju na mikrobiom kože. Kao i kod mikrobioma probavnog sustava, mikrobiom kože odlikuje se velikom raznolikošću mikroorganizama, a ravnoteža kožne mikrobiote preduvjet je zdravlja i ljepote kože. Iako je mikrobiom kože za svaku osobu specifičan poput otiska prsta, ujedno je i dinamičan jer na njega djeluju brojni vanjski čimbenici poput kozmetičkih i higijenskih pripravaka, okolišnih uvjeta, klime te brojnih drugih unutarnjih i vanjskih čimbenika.

Ako je suditi prema trenutnim saznanjima budućnost leži u kombiniranju strateške upotrebe sastojaka, s ciljem modulacije mikrobiote, koji se primjenjuju izvana, sa sastojcima i namirnicama koje se unose iznutra u svrhu intervencije u biološke procese starenja kože i druge nepoželjne i patološke promjene na koži.