Vegetarijanska & mediteranska prehrana u prevenciji osteoporoze

Dobro planirana vegetarijanska prehrana može osigurati sve nutrijente potrebne organizmu, a mnoge znanstvene studije podastrijele su dokaze da vegetarijanci mogu biti zdraviji od osoba koje konzumiraju meso. Ipak, što je prehrana restriktivnija, veća je mogućnost pojave nekih deficita, te je vrlo važno uključiti izvore svih esencijalnih nutrijenata u tipove vegetarijanske prehrane koji su restriktivniji, primjerice veganstvo i makrobiotiku.

Kada razmatramo vegetarijanstvo kao oblik prevencije osteoporoze, prvenstveno uzimamo u obzir zadovoljavanje potreba za kalcijem, vitaminom D, magnezijem, proteinima, te još cijelim nizom minerala i fitokemikalija za koje se smatra da imaju pozitivan učinak na gustoću koštane mase. Budući da različiti oblici vegetarijanske prehrane osiguravaju različite količine i oblike navedenih nutrijenata, na početku valja spomenuti osnovne karakteristike različitih oblika vegetarijanske prehrane:
• Semi-vegetarijanci ponekad uključuju ribu i/ili piletinu u svoju prehranu, ali ne jedu crveno meso
• Lakto-ovo vegetarijanci uz mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju i jaja
• Laktovegetarijanci konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, poput sira i jogurta
• Vegani, ili potpuni vegetarijanci jedu isključivo biljnu hranu, a ne unose meso, mlijeko, jaja niti bilo kakvu hranu životinjskog porijekla

Oblik vegetarijanstva koji bi mogao biti povoljan za prevenciju osteoporoze je semivegetarijanstvo. Odlikuje se niskim unosom namirnica životinjskog porijekla (posebice crvenog mesa), ali istodobno uključuje mliječne proivode, te bogatstvo voća, povrća i žitarica. Dakle, prisutne su sve namirnice prirodno bogate kalcijem, ali i one koje «čuvaju» kalcij od nepotrebnog izlučivanja. Vegetarijanci su nerijetko tjelesno aktivniji od ostatka populacije, te ih ta zdrava navika štiti od gubitka koštane mase.

Prema učestalosti osteoporoze u Europi mogli bi zaključiti da mediteranska prehrana djeluje preventivno na nastanak osteoporoze. Međutim, ova postavka još nije znanstveno dokazana. Znanstveno je dokazano da mediteranska prehrana djeluje preventivno na kardiovaskularne bolesti, posebice atrosklerozu i infarkt miokarda. Zanimljivo je da su znanstvenici pronašli vezu između ateroskleroze i osteoporoze. Ove dvije bolesti hormonski su ovisne, međutim, sam mehanizam povezanosti kardiovaskularnog i koštanog sustava još je velika nepoznanica, te se planiraju istraživanja koja će rasvijetliti ovu vezu.
Kada je riječ o mediteranskoj prehrani, valja imati na umu da ne postoji tipična mediteranska prehrana.

Ipak, postoje neke temeljne karakteristike mediteranske prehrane koje su ukratko sadržane u 5 točaka;
1. Visok udio voća, povrća, žitarica, orašastih plodova
2. Uključuje maslinovo ulje kao važan izvor jednostruko nezasićenih masnoća
3. Riba, perad i mliječni proizvodi konzumiraju se u umjerenim količinama, a unos crvenog mesa je nizak
4. Jaja se konzumiraju 0-4 puta tjedno
5. Vino se konzumira u niskim ili umjerenim količinama, ali često svakodnevno

Ako se malo bolje zagledamo u sažete karakteristike mediteranske prehrane, zaključit ćemo da je ovakva prehrana zapravo semivegetarijanska. Zajedničke karakteristike ova dva tipa prehrane su visok unos svježeg voća i povrća, nizak unos namirnica životinjskog porijekla i konzumiranje maslinovog ulja kao važnog izvora masnoća. Splet ova dva prehrambena uzorka djeluje pozitivno na koštanu masu putem više mehanizama. Mudro je prihvatiti i zadržati ovakav način prehrane, tim više što nam prilično blizak, a Svjetska zdravstvena organizacija ga je prihvatila kao «zlatni standard» pravilne prehrane.

Dr.sc. Darija Vranešić