Malo vina za zdravo srce

Datum objave: 01. 01. 2005.

Male količine vina djeluju preventivno na bolesti srca, a mogu pomoći i osobama koje su već imale infarkt, te preveniraju drugi infarkt. Do ove spoznaje došli su francuski istraživači.

Srednjovječni Francuzi koji su imali jedan infarkt i pili redovito dvije čaše vina imali su 50 % manje izgleda za drugi infarkt od onih koji nisu pili.

Dr. Michel de Lorgeril sa Sveučilišta u Grenoble-u, Francuska i njegovi suradnici proučavali su 353 muškarca od 40 do 60 godina koji su preboljeli infarkt. Nije bilo značajnih razlika u težini njihovih srčanih udara, uzimanju lijekova i njihovoj prehrani. Glavna razlika bila je u tome jesu li osobe pile vino ili ne.
U slijedećih godinu dana, muškarci su pretrpjeli 104 kardiovaskularne komplikacije, poput infarkta ili moždanog udara. Među muškarcima koji su se suzdržavali od alkohola bilo je 36 komplikacija, 34 komplikacije desile su se među muškarcima koji su pili manje od dvije čaše vina dnevno, a samo 16 komplikacija bilo je između muškaraca koji su pili 4 do 5 čaša vina dnevno.
Znanstvenici su naglasili kako je potrebno provesti još studija da bi se definiralo kome stvarno pogoduje umjereno konzumiranje vina nakon infarkta.

Grožđe ili vino?
Grožđe se pojavljuje još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa.
Sok od grožđa također sadrži flavonoide i može pružiti sličnu zaštitu kao i crno vino. Međutim, studije koje bi trebale potvrditi da li piti sok od grožđa u svrhu smanjenja oksidacije LDL kolesterola daju proturječne rezultate. Tako rezultati jedne studije pokazuju da konzumacija bijelog vina uzrokuje povećanje oksidacije LDL kolesterola.
U posljednjih nekoliko godina puno se priča o tome kako ljudi koji piju vino imaju manju učestalost srčanih udara i žive dulje nego potpuni apstinenti, Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se tvari nazvanoj rasveratrol, a koja se nalazi u crnom grožđu. U koštici i opni grožđa visoka je koncentracija crvenog biljnog pigmenta koji se skraćeno naziva OPC, a ovoj fitokemikaliji pripisuju se brojna pozitivna djelovanja, posebice zaštita kardiovaskularnog sustava i kapilara.
Crno vino sadrži pojedinačne molekule bioflavonoida (prvenstveno kvercetin). Nasuprot tome, flavonoidi groždanog soka su najčešće vezani za druge flavonoide ili različite šećere što može smanjiti njihovu apsorpciju. Također, sadržaj flavonoida u bijelom vinu značajno je manji nego u crnom vinu.

Resveratrol, supstanca koja obećava
Resveratrol je tvar koja je zastupljena u crnom vinu, te ima antioksidativno djelovanje.

U "in vitro" studijama i pokusima na životinjama dokazano je djelovanje resveratrola na ljepljivost krvnih pločica i zaštitno djelovanje na krvne žile. Dakako, da bi odgovorno tvrdili kako resveratrol stvarno ima takav učinak, potrebno je provesti ispitivanja na ljudima.
Resveratrol nalazimo uglavnom u grožđu i kiki rikiju. Vino je glavni prehrambeni izvor resveratrola. Crno vino sadrži puno više resveratrola od bijelog vina, budući da je najviša koncentracija ove tvari u kožici grožđa, a proces proizvodnje vina uključuje produženi kontakt s opnama bobica grožđa. Resveratrol je odnedanvno dostupan i kao kapsulirani dodatak prehrani.
Jedna čaša vina osigurava oko 640 mcg resveratrola, dok šaka kiki rikija osigurava oko 73 mcg te tvari. Suplementi resveratrola obično se uzimaju u dozi od 200 - 600 mcg dnevno. Ta doza je značajno niža od one koja se koristi u studijama na životinjama u kojima se nastoji dokazati djelovanje resveratrola na prevenciju karcinoma. U tim pokusima korištene su 1000 puta više doze. Stoga se ne može zaključiti da su male količine koje se nalaze u hrani i suplementima nužno i djelotvorne.
Umjeren unos crnog vina može zaštititi od bolesti srca, no količina koja je potrebna da se postigne taj učinak je još uvijek nepoznata.

Francuski paradoks
Francuzi konzumiraju više zasićenih masnoća od Amerikanaca, a ipak imaju manju učestalost srčanih bolest. Mnogi stručnjaci smatraju da su Francuzi manje osjetljivi na srčane bolesti jer konzumiraju više crnog vina. Zaštitni učinak pružaju flavonoidi u crnom vinu, a oni štite LDL kolesterol od oksidacije.
Pokazalo se da su jedna do dvije čaše crnog vina dnevno dobar recept za zdravo srce, pa čak i "The Heart Association" preporučuje umjeren unos vina.

Dr.sc. Darija Vranešić

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: bolesti srca, vino,

Komentari