Dodaci prehrani za zdravlje srca i krvožilnog sustava

U smjernicama stručnjaci donose i dodatke prehrani odnosno sastojke koji imaju povoljan učinak na razinu lipida u plazmi te ih valja razmatrati kao dio strategije u prevenciji odnosno liječenju kardiovaskularnih bolesti. Na listi europskih stručnjaka našli su se biljni steroli, sojin protein, prehrambena vlakna (beta-glukan), omega - 3 masne kiseline te crvena riža.  Ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila. 

Osim navedenih sastojaka, znanstvene su studije ukazale na još neke dodatke prehrani s povoljnim učinkom na cirkulaciju i antioksidativnim svojstvima. U tom kontekstu valja razmatrati i magnezij, ginkgo te koenzim Q10.
 

Biljni steroli
Osnovni biljni steroli su su stigmasterol, sitosterol i kampesterol i prirodno se nalaze u biljnim uljima te u manjim količinama u povrću, svježem voću, kestenima, žitaricama i mahunarkama. Budući da dijele sličnu kemijsku strukturu i biološku funkciju kao kolesterol u ljudskom se organizmu natječu za iste receptore odgovorne za apsorpciju.  Stoga je posljedica unosa biljnih sterola smanjena razina kolesterola u krvi, osobito LDL kolesterola.

Uobičajena prehrana osigurava tek male količine biljnih sterola koje nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola.  Konkretno, prosječan unos biljnih sterola prehranom u mediteranskim zemljama iznosi 500 mg dnevno, dok je za uspješno sniženje triglicerida i LDL kolesterola za 10 % potrebno unijeti oko 2 g dnevno što se može postići dodatkom prehrani i/ili obogaćenom hranom.

Omega-3 masne kiseline
Omega - 3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem. Iako je utjecaj na razinu kolesterola skroman, omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina, posjeduju i blago antihipertenzivno djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.

Općenito, omega – 3 masne kiseline su u obliku dodataka prehrani dostupne u jednom od tri oblika: kao trigliceridi, etil esteri ili slobodne masne kiseline. Najčešće korišteni dodaci omega – 3 masnih kiselina su kapsule ribljeg ulja, a posljednjih godina pojavilo se i ulje račića krila koje sadrži omega-3 masne kiseline u posebnom obliku, vezane za fosfolipide što omogućuje bolju apsorpciju i iskoristivost.

Kardiovaskularne blagodati omega-3 masnih kiselina posredovane su modifikacijama u profilu lipoproteina. Studije pokazuju kako dodatak 2-3 g ribljeg ulja na dan može smanjiti smanjiti razinu triglicerida za 25-30% i u osoba s normalnom razinom lipida i u osoba hiperlipidemijom. Pri tome su najučinkovitije upravo EPA i DHA dok alfa-linolenska kiselina (ALA) iz biljnih izvora ne pokazuje toliko povoljan učinak.

Omega 3 masne kiseline također igraju ulogu u regulaciji krvnog tlaka, a taj učinak vjerojatno je posredovan uplitanjem u ravnotežu vazokonstriktivnih prostaglandina i poticanje sinteze vazodilatornih prostaciklina.

Anti-aritmijski učinci omega-3 masnih vjerojatno su posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca odnosno prevencijom fibrilacije atrija. Studije su pokazale da uzimanje 3 g ribljeg ulja dnevno kroz 6 tjedana smanjuje ventrikularnu tahikardiju i rizik od iznenadne kardijalne smrti u pacijenata s koronarnom bolešću arterija.
 

Crveni rižin kvasac
Popularna „crvena riža“ dobiva se posebnom fermentacijom riže uz pomoć gljivice Monascus purpureus, a konačan rezultat je proizvod intenzivne crvene boje i ugodnog mirisa.

Crvena riža obiluje aktivnim tvarima – monakolinima koji se u stvari smatraju prirodnim statinima što znači da inhibiraju enzim odgovoran za sintezu kolesterola (osobito HMG – CoA reduktazu odgovornog za sintezu kolesterola u jetri). Zahvaljujući tom svojstvu smatra se da crvena riža uspješno smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola (za oko 20 %) te triglicerida u krvi. Prema nekim saznanjima crvena riža smanjuje rizik od kardiovaskualrnih bolesti za čak 45 %.

Doze koje pokazuju povoljne učinke variraju od 1.2 do 2.4 grama dnevno.

Iako se smatra da je crvena riža sigurna za upotrebu za sada nisu jasni učinci dugotrajnog uzimanja. Zbog izravnog utjecaja na jetru, ne preporučuje se osobama s kroničnim bolestima jetre. Dodatno, prilikom odabira treba dati prednost pripravcima koji zajamčeno ne sadrže mikotoksin citrinin koji se može naći u manje kvalitetnim pripravcima.
 

Beta-glukan
Beta-glukan je vrsta topivog prehrambenog vlakna čiji su najznačajniji izvori zob i ječam. Znanstvene studije kontinuirano pružaju dokaze o povoljnom učinku beta-glukana na razinu kolesterola u krvi, a samim time i na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Stoga je  FDA 1997. godine te EFSA 2010. godine odobrila zdravstvenu tvrdnju da beta glukan iz zobi smanjuje razinu kolesterola što može imati povoljan učinak na rizik od koronarne bolesti srca. Kako bi se ispoljio pozitivan učinak potrebno je unijeti barem 3 g beta-glukana dnevno. Prema studijama, toliki unos beta- glukana dnevno povezuje se s 5 % manjom razinom ukupnog kolesterola te 7 % manjom razinom LDL kolesterola i to i u pojedinaca s normalnom razinom kolesterola i u pojedinaca s hiperkolesterolemijom.

Valja naglasiti da  se hrana obogaćena beta - glukanom dobro podnosi te učinkovito smanjuje razinu kolesterola u dozama od 5-15g dnevno.

Magnezij
Magnezij igra izuzetno važnu ulogu u metabolizmu, a o tome svjedoči i činjenica da je potreban za odvijanje više od 300 enzimskih reakcija u tijelu. Potreban nam je u količini od 300 do 420 mg dnevno, ovisno o dobu i spolu (muškarcima je potrebno više magnezija nego ženama). Neki od pozitivnih učinaka ovoga minerala su normalizacija probave, otklanjanje migrena i grčeva u mišićima, poticanje razvoja mišićno-koštanog sustava, prevencija preeklampsije u trudnica te ono što je posebice zanimljivo: prevencija srčanog i moždanog udara.

Magnezij naime, između ostalih važnih funkcija u organizmu, igra ulogu u regulaciji glukoze u krvi, krvnoga tlaka te srčanog ritma. Zahvaljujući tom svojstvu postoji obrnuto proporcionalna veza između unosa magnezija i metaboličkog sindroma.

Također, jedna je finska studija provedena na 26 556 muških pušača prosječne starosti od 50 do 69 godina pokazala da magnezij štiti od moždanog udara. Nakon gotovo 14 godina istraživanja, rezultati su pokazali za 15 % manji rizik od moždanog udara u muškaraca koji su unosili najveće količine magnezija (prosječno 589 mg dnevno) u usporedbi sa muškarcima koji su unosili najmanje magnezija (373 mg dnevno). Znanstvenici smatraju da je za pozitivno djelovanje magnezija zaslužna njegova sposobnost da smanji visoki krvni tlak što je čimbenik rizika za moždani udar.
 

Ginkgo biloba
Ekstrakt Ginkgo Bilobe ili njegove komponete su opsežno proučavane u kontekstu učinka na kognitivne, fiziološke i psihološke posljedice neuroloških i vaskularnih stanja. Provedena istraživanja pružila su znanstvenu potvrdu opravdanosti primjene u liječenju bolesti srca te ukazala na pozitivan učinak Ginkgo bilobe na mozak. Vrijednost Ginkga leži u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije prema mozgu i ekstremitetima. Povećanjem protoka krvi, Ginkgo biloba posljedično ima pozitivan učinak na cjelokupni vaskularni sustav te pomaže osigurati hranjive tvari mozgu, očima, ušima i srčanom mišiću.

Dodatno, postoje dokazi da ginkgo pomaže i kod bolesti perifernih arterija smanjujući bolove u nogama.

Preporučena doza iznosi 120 do 240 mg dnevno podijeljeno na 2 do 3 tjedna. U slučaju bolesti perifernih arterija dnevna doza ne bi smjela premašiti 160 mg. Kako bi se ispoljili pozitvni učinci uzimanja Ginkga potreban je period od 6 do 12 tjedana.

Ispitivanja pokazuju da je toksičnost vrlo niska te da se ekstrakt ginkga vrlo dobro podnosi. Oprez je nužan kod osoba koje uzimaju antikoagulanse, osobito varfarin jer je moguća interakcija između lijeka i Ginkga što povećava rizik od krvarenja. Isto vrijedi i za aspirin.

Koenzim Q10
Koenzim Q10 jedan je od osnovnih tjelesnih koenzima, a u prirodi je vrlo rasprostranjen – nalazimo ga u kvascima, bilju, životinjama i ljudima. Radi se o neesencijalnoj supstanci sličnoj vitaminima.

Reducirani oblik ubikinona – ubikinol – djeluje kao tjelesni antioksidans koji se upliće u metabolizam reaktivnih kisikovih spojeva i štiti od slobodnih radikala. Kao koenzim, ovaj nutrijent sudjeluje u mitohondrijima u kompleksnom procesu transformacije hrane u energiju. Ljudsko tijelo stvara konezim Q10, međutim, starenjem se ta sposobnost smanjuje. Također, ovu supstancu unosimo i hranom, a najzastupljenija je u mesu i ribi.

Brojne su tegobe i bolesti kod kojih koenzim Q10 može biti od koristi, međutim, najviše je istraživanja rađeno o ulozi koenzima Q10 kod prevencije i potporne terapije bolesti srca. U literaturi se spominje povoljan učinak kod povišenog krvnog tlaka, kardiomiopatija, angine pectoris te prevencije infarkta miokarda. Najznačajnije djelovanje koenzima Q10 na kardiovaskularno zdravlje temelji se na antioksidativnom učinku, posebice inhibiciji oksidacije LDL-a i poboljšanju funkcije endotela. Također, pokazalo se da posjeduje blago antihipertenzivno djelovanje. U studijama u kojima je davan bolesnicima oboljelim od kardiovaskularnih bolesti primjenjivan je u dozama od 60 -250 mg na dan.

Vrlo je zanimljiva potencijalna uloga koenzima Q10 uz terapiju statinima. Naime, i kolesterol i koenzim Q10 nastaju u istom metaboličkom putu mevalonata koji može biti inhibiran uz pomoć statina (inhibitora HMG-CoA-reduktaze), a time neminovno dolazi i do sniženja endogene sinteze koenzima Q10. Doista, više studija pokazalo je kako dolazi do sniženja razine Q10 kod terapije statinima. Poznata nuspojava terapije statinima je pojava miopatija, a moguć etiološki čimbenik je upravo snižena razina Q10. Ipak, studije o dodatnom uzimanju koenzima Q10 u svrhu otklanjanja te nuspojave kod terapije statinima nisu pokazale suglasne rezultate, međutim, temeljem čvrstog teorijskog uporišta uputno je uzimati dodatni koenzim Q10 kod terapije statinima. Kao dodatak prehrani preporučuje se u dozi od 30 – 100 mg na dan.