Datum objave: 05. 03. 2012.

Apsorpcija kalcija zbiva se u crijevima, a samo oko trećina količine unesen hranom dospijeva u krv. Proces apsorpcije (upijanja) reguliran je vitaminom D, tvari koja potpomaže i ugradnju kalcija u kosti.

Ugradnju naprotiv otežavaju masnoće. Ako se jedu sirevi, koji predstavljaju izvanredno bogat izvor kalcija, bilo bi bolje jesti one manje masne. Treba znati da su zreli, masni sirevi ipak bogatiji kalcijem.

Istodobno uzimanje nekih vrsta hrane može otežati apsorpciju kalcija. To se zbiva primjerice kada se jogurt i mlijeko jedu zajedno s integralnim žitaricama. Integralne žitarice naime sadrže neke tvari koje se vežu s kalcijem tvoreći spojeve koji se odbacuju stolicom. Nedavna istraživanja utvrdila su kako se, ako se gore spomenute namirnice trajno uzimaju zajedno (kao npr. svaki dan za doručak), crijevna bakterijska flora spontano se mijenja i stvara tvari koje sprječavaju stvaranje spomenutih spojeva i omogućujući svejedno apsorpciju kalcija.

Koliko ga trebamo?
Količina kalcija koju organizam apsorbira jako je različita i ovisi i o životnoj dobi i o potrebama. Utvrđeno je međutim kako, što ga više unosimo u organizam, manje ga se apsorbira; i obratno, što ga se manje unosi, više ga se apsorbira. Zbog ovih razloga potrebne dnevne količine mogu se razlikovati od jednog izvora podataka do drugog. U svakom slučaju, dnevna potreba se povećava u nekim razdobljima života, osobito u razdoblju tjelesnog rasta, u trudnoći i tijekom dojenja.

U očekivanju djeteta ili tijekom dojenja, organizmu treba oko 1200 mg kalcija dnevno, što je oko 200 do 400 mg više u odnosu na normalne potrebe organizma. Dijete apsorbira veliku količinu kalcija za razvoj kostiju i zuba, a ova se potreba još povećava u slučaju blizanačke trudnoće ili ako se radi o vrlo mladoj trudnici, čije su kosti još u razdoblju rasta te im treba više kalcija.

Koje poremećaje sprječava?
Trajni i stalni unos kalcija pomaže majci u sprječavanju osteoporoze, česte promjene kod žena starije dobi, a koja čini kosti poroznima te zbog toga vrlo lomljivima. Tijekom starenja se koštano tkivo stvara sporije te kosti slabe, a pritom se povećava opasnost od lomova. Najučinkovitije liječenje je upravo sprječavanja: kosti treba učiniti čvrstima, a održavajući čvrstoću još od djetinjstva pomaže se u izbjegavanju ili barem umanjivanju osteoporoze.

Unos kalcija uz vitamin D pomaže između ostalog u sprječavanju rahitisa kod djece, a to je bolest koja je u Europi danas prilično rijetka, ali u svijetu još uvijek raširena. Obilježena je poremećenim razvojem kostiju jer manjak D vitamina onemogućava ugradnju kalcija u njih, Zbog toga su one mekane, pod težinom tijela se mogu iskriviti ili deformiranorasti (tzv. “kokošja prsa”).

U našoj zemlji se dojenčadi propisuje preventivno davanje kapi D vitamina od navršenog prvog mjeseca sve do kraja prve godine života ili prolaska prve zime u životu djeteta, u količini od pet kapi dnevno.

Zašto je kalcij koristan?
Ljudsko tijelo sadrži sveukupno više od kilograma kalcija, od čega se oko 99% nalazi unutar zubi i kostiju, kojima sačinjava čvrsti dio. Koštana građa nije stalna, nego se nalazi u trajnom ciklusu razaranja i stvaranja stanica, što omogućuje kostima da se tijekom vremena u potpunosti “obnove”. Zbog toga je osobito tijekom razdoblja rasta potrebno organizmu neprekidno dodavati kalcij.

Ovaj mineral nalazi se i u krvi, u prilično stalnoj koncentraciji (oko 10 mg na 100 mL); to znači da se manjak kalcija u kostima ne može utvrditi pretragom krvi. Kalcij je neophodan za vezu među stanicama tijela, osobito mišićnim stanicama te njegov manjak u krvi može dovesti do ozbiljnih poteškoća. Kako bi se to izbjeglo, u slučaju manjka, organizam ga pokreće iz kostiju. Hormoni koji reguliraju tu razvnoteću su PTH (parathormon), koji podiže razinu kalcija u krvi i kalcitonin, koji ju snižava te povećava odlaganje kalcija u kostima.

Gdje se nalazi?
Mlijeko i mliječni proizvodi
Mlijeko i mliječni proizvodi poput jogurta i sireva najveći su izvor kalcija. Zreli masni sirevi poput parmezana, ribanca, kozjih sireva i grojera sadrže ga u najvćoj količini. Maslac ga, naprotiv, sadrži prilično malo.

Morski plodovi
Kalcij se nalazi u mekušcima i rakovima, osobito u oštrigama, dagnjama, rakovicama, lignjama, mekušcima i kozicama. U ribama ga nema toliko, uz iznimku svježih inćuna i gavuna.

Povrće
Neke vrste povrća sadrže priličnu količinu kalcija. Dok ga cikorija, zeleni radič i stabljika repe sadrže u manjoj količini, kadulja, bosiljak, peršin i menta su vrlo bogati izvori kalcija. Što se voća tiče, spomena su vrijedni samo bademi i orasi.

Voda
Čak je i obična pitka voda iz slavine dobar izvor klacija. Količina koja se u njoj nalazi razlikuje se od izvora do izvora; tvrda voda s više vapnenca sadrži ga više. Računa se da u prosjeku u litri vode ima oko 50 mg kalcija. Sastav minetalnih voda se razlikuje, zbog čega treba provjeriti količinu pojedinih minerala na etiketi.

Savjeti
Kako bi izbjegla nastanak poremećaja vezanih za krhkost kostiju u poodmakloj životnoj dobi, trudnica treba održavati svoje kosti zdravima i čvrstima. Osim uzimanja hrane bogate kalcijem, dobro je poduzeti neke mjere predostrožnosti.

• Kretati se. Kretanje stimulira obnavljanje koštanog tkiva; za jačanje kostiju potrebno je održavati dobru tjelesnu formu. Nije nužno raditi zamorne vježbe, već je dovoljno svakog dana provesti oko jedan sat hodajući.

• Boraviti na svježem zraku. Sunčevo svjetlo omogućuje stvaranje vitamina D, tvari koje je neophodna za ugradnju kalcija u kosti i njihovo oblikovanje.

• Ne piti alkoholna pića. Osim što ometa razvoj djeteta, alcohol u pićima smanjuje apsorpciju kalcija u crijevima: u trudnoći i tijekom dojenja ne bi se smjela dnevno popiti više od dvije čaše vina.

• Ne pušiti. Trudnica ne smije pušiti jer je nikotin iz cigareta štetan za fetus, a osim toga sprječava apsorpciju kalcija.

Autor: Doc. dr. sc. Milan Kos, spec. ginekologije i opstetricije, Poliklinika “Ginekos”, Zagreb

Tekst preuzet iz časopisa Bebe, ožujak 2012.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: bebe, kalcij, Trudnoća i dojenje,

Komentari