Alkohol i prehrana

Prehrana je proces koja ima dva osnovna cilja: pružanje izvora energije i održavanje strukture organizma i njegovo normalno funkcioniranje. Hrana pruža energiju, ali i "građevni materijal" potreban da se zamjene pohabane i oštećene stanice, a uz to i komponente potrebne da se održi tjelesna funkcija. Alkoholičari često jedu vrlo malo, limitirajući tako esencijalne prehrambene sastojke, što pogađa i funkcioniranje organizma, ali i normalno održavanje njegove tjelesne strukture. Osim toga, alkohol se miješa i ometa probavni proces utječući izravno na probavu, pohranjivanje, korištenje, i izlučivanje nutrijenata (1).

Oštećenje probave hrane i njenog korištenja
Jednom unesena, hrana mora biti probavljena (razbijena na manje sastojke) tako da postaje dostupna za iskorištavanje za energiju i održavanje tjelesne strukture i funkcije. Probava počinje u ustima i nastavlja se u želucu i crijevima, uz pomoć probavnih sokova iz gušterače. Hranjive tvari iz probavljene hrane apsorbiraju se u crijevima u krv, odakle odlaze u jetru. Jetra priprema probavljene tvari za uporabu u kratkom roku, ili je pohranjuje za budućnost.

Alkohol usporava metabolizam hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući izlučivanje probavnih enzima iz gušterače (2). Alkohol također, ometa apsorpciju hranjivih tvari uništavajući i oštećujući stanice koje pokrivaju sluznicu želuca i crijeva, uz to ometajući i apsorpciju nekih tvari iz probavnog trakta u krv (3). Uz to, nedostatak hranjivih tvari može sam po se bi uzrokovati poremećaje u prehrani. Npr., nedostatak folata mijenja stanice koje prekrivaju sluznicu tankog crijeva, koje onda pokazuju slabiju apsorpciju vode i nutrijenata, uključujući glukozu, natrij, i dodatne količine folata (3).

Čak i kad su hranjive tvari probavljene i apsorbirane, alkohol može sprječavati njihovu punu iskoristivost, mijenjajući njihov transport, pohranjivanje, i izlučivanje (4). Smanjeno pohranjivanje vitamina u jetri, poput vitamina A (5), i povećano izlučivanje hranjivih tvari poput masti, ukazuje na oštećeni proces iskorištavanja hrane, zbog prisustva alkohola (3).

Alkohol i energija
Postoje tri osnovne skupine prehrambenih tvari koje nalazimo u namirnicama - ugljikohidrati, masti i bjelančevine - koje se koriste kao izvor energije kad se raspadnu na osnovne molekule. Neki alkoholičari putem alkohola uzimaju 50% ukupnog dnevnog unosa kalorija, često zanemarujući važnu hranu i namirnice (3,6).
Čak i kada je unos hrane dovoljan, istovremeno korištenje alkohola može poremetiti mehanizme kojim tijelo kontrolira razinu šećera u krvi, što rezultira u povećanoj ili sniženoj razini glukoze u krvi (glukoza je glavni tjelesni šećer) (7).

Kod alkoholičara ne-dijabetičara, povišena razina šećera u krvi, tj. hiperglikemija - uzrokovana oštećenjem lučenja inzulina - obično je privremena i bez posljedica. Smanjena koncentracija šećera u krvi, tj. hipoglikemija, može uzrokovati ozbiljne probleme i oštećenja iako stanje može biti kratkotrajno i prolazno. Hipoglikemija se događa kad pothranjena ili osoba koja uopće ne jede uzima alkohol. Kada ne postoji raspoloživa hrana za dobivanje energije, troši se rezerva šećera u organizmu, a metaboliti alkohola sprječavaju stvaranje šećera iz aminokiselina, kada se sav šećer iz rezervi potroši (7). Iz ovoga je vidljivo, da alkohol ostavlja mnoge važne organe, poput mozga, bez glukoze, vitalnog spoja potrebnog za energiju i normalno funkcioniranje stanice.
Iako je i alkohol izvor energije za organizam, kompleksan način na koji organizam koristi alkohol za proizvodnju energije ne da se objasniti jednostavnim pretvaranjem u kalorije (8). Npr., među alkoholičarima koji spadaju u gornju 1/3 po potrošnji alkohola, alkohol čini 20% kalorija u njihovoj ukupnoj prehrani, što nas navodi da bi te osobe trebale često iskazivati pretilost. Umjesto toga, podaci upućuju na to da, usprkos velikom unosu kalorija, alkoholičari nisu ništa više pretili od osoba koje ne piju (9,10). Osim toga, kada je alkohol zamijenjen za ugljikohidrate, kaloriju za kaloriju, osobe su pokazivale tendenciju gubljenja tjelesne težine, što ukazuje da oni izdvajaju manje energije iz alkohola nego iz hrane (8).
Mehanizmi odgovorni za očitu neučinkovitost u pretvaranju alkohola u energiju su kompleksni i nedovoljno razjašnjeni (11), ali postoji nekoliko hipoteza. Npr., kronično pijenje aktivira neučinkovit sustav alkoholnog metabolizma, sustav mikrosomalne etanol-oksidaze (MEOS) (1). Velika količina energije koja nastaje u MEOS-u gubi se kao toplina, umjesto da opslužuje organizam s energijom.

Alkohol i održavanje stanične strukture i funkcije
Struktura
Adekvatan unos proteina vrlo je važan za održavanje strukture stanica, zbog toga jer su stanice uglavnom građene od proteina. Potreba za bjelančevinama je posebno izražena ako dolazi do oštećenja stanica. Istraživanja ukazuju da alkohol utječe na metabolizam proteina sprječavajući razgradnju proteina do aminokiselina, sprječavajući metabolizam aminokiselina u tankom crijevu i jetri, zaustavljajući sintezu proteina iz aminokiselina, i poremećenim izlučivanjem bjelančevina iz jetre (3).
Funkcija
Hranjive tvari su esencijalne za normalno funkcioniranje organizma: bjelančevine, vitamini, i minerali pružaju potreban materijal da bi tijelo normalno funkcioniralo.

Alkohol može poremetiti normalnu funkciju tijela uzrokujući nedostatak nutrijenata i uzurpirajući mehanizme potrebne za metabolizam hranjivih tvari.
Vitamini. Vitamini su esencijalni za održavanje rasta i normalnog metabolizma zbog toga što reguliraju mnoge fiziološke procese. Kronični alkoholizam je povezan s nedostatkom brojnih vitamina zbog smanjenog unos hranom, i u nekim slučajevima, zbog oštećene apsorpcije, metabolizma, i iskorištavanja (1,12). Npr., alkohol zaustavlja apsorpciju masti i stoga smanjuje apsorpciju vitamina A, D i E, koji se normalno apsorbiraju zajedno s mastima. (12,13). Nedostatak vitamina A može uzrokovati noćno sljepilo, dok nedostatak vitamina D kod odraslih osoba izaziva poremećaj osteomalacije, omekšanja kostiju (6).
Vitamini A, C, D, E, K, i kompleks vitamina B također su često deficijentni kod nekih alkoholičara, a važni su za odvijanje brojnih metaboličkih procesa u organizmu (14). Posebno je važan vitamin K koji sudjeluje u procesu zgrušavanja, pa njegov nedostatak može uzrokovati pojavu krvarenja.
Minerali. Nedostatak minerala kao što su kalcij, magnezij, željezo, i cink čest je slučaj među alkoholičarima, iako dosadašnja istraživanja pokazuju da alkohol ne ometa njihovu apsorpciju direktno (15). Međutim, nedostatak minerala može se objasniti sekundarnim procesima koji se mogu dovesti u vezu s konzumiranjem alkohola: smanjena apsorpcija kalcija zbog smanjene apsorpcije masti; manjak magnezija zbog smanjenog unosa, povećanog izlučivanja urinom, povraćanja, i proljeva (16); manjak željeza zbog krvarenja u probavnom traktu (3,15); malapsorpcija cinka ili gubitak cinka povezano s deficijencijom drugih nutrijenata (17). Nedostatak minerala može uzrokovati mnogo zdravstvenih problema od bolesti kostiju zbog nedostatka kalcija, pa do noćne sljepoće i kožnih lezija uslijed nedostatka cinka.

Alkohol, malnutricija, i medicinske komplikacije
Bolesti jetre
Iako je alkoholno oštećenje jetre najviše uzrokovano samim alkoholom, slaba prehrana, nedostatak namirnica u prehrani mogu potaknuti oštećenja jetre. Npr., nutrijenti koji se normalno nalaze u jetri, kao karotenoidi, koji su glavni izvor vitamina A, i vitamina E, su pogođeni konzumacijom alkohola (18,19). Smanjivanje rezervi takvih tvari može igrati neku ulogu u oštećenju jetre.
Gušterača
Istraživanja ukazuju da malnutricija može povećavati rizik razvijanja alkoholnog pankreatitisa (20,21), međutim neke druge studije ukazuju da je glavni uzrok pankreatitisa prejedanje (21).

Preliminarna istraživanja ukazuju da alkoholno oštećenje jetre može biti pojačano ako dijeta alkoholičara oskudijeva u bjelančevinama (22).

Mozak
Nedostatak hranjivih tvari može imati trajne nepovoljne učinke na funkciju mozga. Posebno, nedostatak tiamina, često viđan u alkoholizmu, može uzrokovati ozbiljne neurološke probleme kao što je oštećenje funkcije pokreta ili gubitak pamćenja, kojeg nalazimo u Wernicke-Korsakoff sindromu (23).
Trudnoća
Alkohol ima direktne toksičke učinke na razvoj fetusa, uzrokujući defekte na djetetu povezane s alkoholom, uključujući fetalni alkoholni sindrom. Alkohol je sam po sebi toksičan za fetus, dok udružen sa nutricijskom deficijencijom može izazvati fatalne učinke, vjerojatno povećavajući rizik od nastajanja razvojnih anomalija (24,25).
Prehrambene potrebe tijekom trudnoće su veće za otprilike 10-30% od normalnih; uzimanje hrane se može povećati i za 140% da bi se pokrile potrebe i majke i djeteta (24). Nepoželjni učinci ne moraju biti uzrokovani samo smanjenim unosom hrane majke alkoholičarke, već i sam alkohol sprječava normalan dolazak hrane u fetus (24,25).

Nutricijski status alkoholičara
Tehnike za procjenu nutriciijskog statusa uključuju mjerenje nekih tjelesnih parametara kao što su težina, visina, masa, debljina kožnog nabora da bi se procijenile masne rezerve, mjerenje nekih parametara u krvi, poput krvnih bjelančevina, vitamina, i minerala. Ova mjerenja pokazuju mnoge nepreciznosti, a osim toga za mnoge tvari ne postoje uvriježene normalne vrijednosti, što otežava procjenu pothranjenosti (4). Stoga je procjena uhranjenosti alkoholičara ograničena tehnikama koje se koriste u mjerenju.
Prag iznad kojega alkohol počinje utjecati na prehranu, teško je točno utvrditi. Općenito, umjereni potrošači alkoholnih pića (dva pića dnevno ili manje) uglavnom pokazuju vrlo mal ili gotovo nikakav rizik za razvijanje pothranjenosti. Različite medicinske komplikacije i bolesti počinju se javljati kod konzumiranja znatno većih količina alkohola.
Istraživanja pokazuju da tek manji broj teških alkoholičara ima nutricijske deficijencije dostupne dijagnozi, no mnogi hospitalizirani alkoholičari iskuse teške malnutricije (1,12). Pošto alkoholičari vrlo malo jedu, često manje od količina potrebnih da pruže dovoljnu količinu ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina A i vitamina C, kompleksa vitamina B, i minera poput kalcija i željeza (6,9,26), glavna briga je učinak alkohola na probavu koji može osrednje pothranjenu osobu pretvoriti u teško pothranjenog bolesnika.
Medicina.hr